U subotu, 23. jula, navršava se godina dana od kada je tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko svojom odlukom donio Zakon o dopuni krivičnog zakona Bosne i Hercegovine čime je omogućeno sankcionisanje negiranje genicida i zločina protiv čovječnosti utvrđenim presudama međunarodnih i domaćih sudova.
U povodu godišnjice takozvanog "Inzkovog zakona" Udruženje žrtava i svjedoka genocida i udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" upozorili su pravosuđe Bosne i Hercegovine, ali i nadležne institucije, međunarodnu zajednicu i javnost da se zaštita zločinaca i negatora zločina realizira na najvišem nivou, ne samo u susjednim državama, nego i u BiH.
"Naime, negatori genocida u Narodnoj skupštini entiteta Republike Srpske usvojili su Zakon o neprimenjivanju odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 15. jula 2022. stavio van snage odluku Narodne skupštine Republike Srpske o nepriznavanju odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o zakonu o zabrani negiranja genocida čime je potvrdio ispravnost i utemeljenje 'Inzkovog zakona", navode iz udruženja.
Podsjećaju da je Tuzilaštvu BiH podneseno oko 40 prijava zbog raznih oblika negiranja, umanjenja ili poricanja zločina, ali nije podignuta niti jedna optužnica.
"Negatori genocida su identični sa zločincima i neprocesuiranje negatora je ustvari nastavak blokada i opstrukcija državne strategije za progon zločinaca, koja se danas naziva 'Revidirana strategija'. Mi žrtve smo do kraja insistirali na donošenju zakona o negiranju i insistirali da se u 'Revidiranoj strategiji' ugradi prioritetni dio o predmetima proslijeđenih od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) iz Den Haga u BiH. Tužilaštvo BiH je ovih dana, konačno, nakon više od pola decenije traženja objavilo informacije o tim predmetima, njih više od 800. Saznali smo da je više od 300 obustavljeno ili su donesene odluke o nesprovođenju istrage. Kako je moguće da 300 predmeta, njih skoro 40 posto, bude obustavljeno od strane tužilaštava u BiH, a gdje je MKSJ napisao da postoji osnovana sumnja i dao 'zeleno svjetlo' za procesuiranje u BiH. Znamo da su njih 300 skoro svi iz reda srpskog i hrvatskog naroda, a da su predmeti koji su označeni negativno, skoro uglavnom Bošnjaci bili predmeti novih istraga i optužnica", navode u udruženja žrtava.
Kako kažu, primjer "Dobrovoljačke ulice" je najilustarivniji primjer gdje je MKSJ dao negativnu ocjenu, a bh. tužilaštvo podiglo optužnicu.
"Naglašavamo, nema razlike između negatora i zločinaca, a oni koji štite i jedne i druge snose najveću odgovornost i žrtve će biti primorane da podnose krivične prijave protiv odgovornih iz pravosuđa BiH i pred međunarodnim forumima imajući u vidu da se opstrukcija i zaštita zločinaca i negatora realizira sistemski i organizirano. Da li ćemo čekati još pola decenije da saznamo imena (oko 300 osoba sa A liste), koji su amnestirani od strane Tužilaštava u BiH i još možda 30 godina da se podigne optužnica za negiranje genocida, upravo onoliko koliko cijeli svijet čeka optužnicu za opsadu Sarajeva", navodi se u saopštenju.
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i udruženje Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa" pozivaju sve nadležne institucije na čelu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, kao i predstavnike međunarodne zajednice da pokrenu mehanizme kojim bi se spriječila organizirana sabotaža progona ratnih zločinaca i negatora zločina.
"Mi žrtve ćemo nastaviti ukazivati na one koji štite zločince i njihove zločine. Pozivamo Tužilaštva u BiH da hitno stavi u proceduru predmete dostavljene od MKSJ shodno aneksu B takozvane 'Revidirane strategije' i podignu optužnice za negiranje genocida . Nećemo dozvoliti da pobjede zločinci i negatori i njihovi zaštitnici u pravosuđu BiH", navode oba udruženja.
