Posljednji puni mjesec ljetne sezone je pred nama, ali ne bilo kakav. U srijedu ćemo vidjeti jedini Plavi supermjesec u ovoj godini (ali i narednih godina).
Supermjesec se javlja kad je Mjesec u tački najbližoj Zemlji tokom svoje orbite (i kad je vidljiv na noćnom nebu), poznatoj još kao i perigej.
Kada se nalazi na udaljenosti od oko 362.000 kilometara od Zemlje, Mjesec se čini otprilike sedam 7 posto većim u poređenju s tipičnim punim Mjesecom, što je razlika u veličini koju mnogi neće niti primjetiti.
Ono što tu pojavu čini još zadivljujućom jest činjenica da nudi astronomski spektakl u kojem stanovništvo u urbanim dijelovima može uživati bez odlaska u prirodu i podalje od svjetlosnog zagušenja, koje u gradovima inače smanjuje vidljivost zvjezdanog neba.
Ipak, posebnost ovog posebnog supermjeseca leži u njegovoj klasifikaciji kao "plavog supermjeseca". Prema izračunima penzionisanog NASA-inog astrofizičara Freda Espenaka, Mjesec će se nalaziti na udaljenosti od otprilike 355.000 kilometara. To ga pozicionira kao najsjajnije osvijetljeni mjesec cijele 2023. godine.
Izraz "supermjesec" nastao je 1979. godine, a skovao ga je astrolog Richard Nolle. Opisuje, ili mladi, ili puni Mjesec koji se događa iznad 90 posto od njegove najbliže tače u orbiti prema Zemlji. Iako mladi mjeseci često ostaju nevidljivi s naše tačke gledišta, i mladi, i puni mjesec igraju ulogu u utjecaju na plimu i oseku, uzrokujući njihove veće fluktuacije od uobičajenih.
Vrijedno je napomenuti da se izraz "Plavi Mjesec" zapravo ne odnosi na boju Mjeseca. Umjesto toga, pojam se vrti oko vremena. U tom kontekstu, Plavi Mjesec označava drugi puni Mjesec unutar jednog kalendarskog mjeseca, od kojih se prvi pojavio 1. augusta.
Dok se prevladavajuća definicija Plavog Mjeseca odnosi na pojavu dva puna Mjeseca unutar jednog mjeseca, ranije tumačenje bilo je utemeljeno na brojanju punih Mjeseca unutar godine dana. Tradicionalno, u godini bi bilo 12 punih Mjeseca, no povremeno bi se pojavio i 13. puni Mjesec.
Moderna definicija dva puna mjeseca koja se pojavljuju u jednom mjesecu postala je popularna 1940-ih, kroz časopis Sky & Telescope. To je tumačenje kasnije popularizirala Deborah Byrd u radio emisiji StarDate usmjerenoj na znanost 1980. godine.
Treba razmotriti i rijetkost Plavog supermjeseca. Sami supermjeseci su relativno česti, s prosječno tri do četiri godišnje. Međutim, Plavi Mjeseci su neuobičajeniji fenomen koji se pojavljuje otprilike jednom svaka 33 puna Mjeseca. Konvergencija, i supermjeseca, i Plavog Mjeseca je događaj koji se odvija otprilike svakih 10 do 20 godina. Predviđa se da će se iduća pojava plavog supermjeseca dogoditi tek 2037. godine, prema podacima iz NASA-e.
Iako je pojava mjeseca u plavoj nijansi doista rijetka, nije sasvim nevjerovatna.
Ilustracija tog fenomena datira iz 1883. godine kada je vulkanska erupcija vulkana Krakatau dovela do gubitka života 36.000 ljudi. Erupcija je izbacila sumporni dioksid i pepeo u atmosferu, zbog čega je Mjesec poprimio plav izgled. Na sličan način, šumski požari imaju potencijal stvoriti usporediv učinak, što su potvrdili i stručnjaci iz londonskog Prirodoslovnog muzeja.
