Na svjetskom tržištu nafte zavladao je određeni haos, izazvan ne samo pandemijom koronavirusa, nego je na to utjecao i "naftni rat" Rusije i Saudijske Arabije, koji je počeo početkom ove godine, odnosno izlaza Rusije iz Sporazuma s OPEC +.
Naime, Rusija nije pristala smanjiti svoju proizvodnju, nego obratno - povećala ju je, što joj se sad u ovoj situaciji vratilo poput neugodnog bumeranga, a osim toga prouzročila je i pad rublje u odnosu na dolar i euro, piše Jutarnji list.
Najniža cijena nafte u 21. stoljeću
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da su Rusija i Saudijska Arabija "sišle s uma" i da je "to loše za sve" te je o tome (ali i o pandemiji korone) u utorak telefonski razgovarao s ruskim šefom Vladimirom Putinom, kako bi se stanje na tom tržištu smirilo. Naime, potrebe za naftom i proizvodima poput kerozina i benzina sve su manje, jer je avionski, brodski i cestovni promet desetkovan svuda po svijetu - tako da je cijena barela Brent u utorak, krajem marta, pala ispod 23 američka dolara, (na 22,99 dolara) na kakvoj razini nije bila od novembra 2002., što je najniža cijena u 21. stoljeću.
Ruski "tip" nafte Urals pao je za 25 posto i sad je na 16 dolara, piše moskovski RBK te kaže kako je ruska Narodna banka već počela ubrizgavati rezervna sredstva u budžet te time usporavati pad rublje. Budžetska procjena za 2020. godinu u Rusiji radila se na cijeni Uralsa od najmanje 42,4 dolara za barel. No ta cijena nije oduševila mnoge kupce, jer se, kako pišu mnogi "naftni" mediji - skladišta i rezerve u mnogim zemljama pune, a potreba za benzinom sve je manja.
Tako je Pakistan, zemlja od oko 200 miliona stanovnika, u potpunosti ovih dana obustavila uvoz nafte jer ju nema gdje pohraniti. Prema nekim predviđanjima to će se dogoditi i s još nekim velikim potrošačima. U SAD-u cijena skladištene nafte ide u minus, jer kompanije koje imaju rezerve nude 19 centi po barelu svakome ko želi "odvesti" naftu. To je potrebno da bi se rasteretili rezervoari. Američki Bloomberg piše kako su i skladišta najvećih proizvođača već gotovo puna i neće se moći čuvati, pa će mnogi morati prinudno smanjiti ili čak privremeno obustaviti proizvodnju, kako ne bi došlo do potpunog zagušenja.
"Proizvodnju će trebati skratiti ili posve obustaviti", kaže analitičar Jim Burchard iz IHS Markta. Iz kompanije Energy Aspect dodaju kako će sve izmaknuti kontroli ako se nastavi proizvodnja ovim tempom. Prema naftnim analitičarima najdramatičnija situacija je u Nigeriji gdje se skladišni prostori i rezerve napune za 1,5 do dva dana, u Rusiji za 8, dok su u Saudijskoj Arabiji kapaciteti 18, a u SAD-u 30 dana. Veliki problem izaziva i Kina, kao najveći uvoznik nafte, jer je ona, tokom vrhunca svoje pandemije, već u januaru i februaru "popunila" svoje skladišne kapacitete i posve smanjila potrebu za naftom na 2,5 miliona barela dnevno.
No kako javljaju ruski mediji, poput portala Regnum, Kina će u sljedećaže četiri sedmice od Rusije kupiti 1,6 miliona tona nafte. Cijena je niska, a Rusima odgovara i po toj cijeni jer je drastično pao izvoz u EU. Doduše, poznati ruski makroekonomist Dmitrij Belousov za moskovski Komersant kaže kako bi se u aprilu moglo tržište nafte oporaviti i cijena barela podići do 28 ili čak 31 dolara zbog stimulirajućih ekonomskih mjera u SAD-u te početka oživljavanja kineske (i drugih jakih azijskih) privrede nakon tromjesečnog pada i zastoja izazvanog epidemijom korone.
Manja potražnja
No neki drugi navode kako bi cijene nafte i u aprilu mogle padati i to na nivo 15 -16 dolara za barel. Doduše, Belousov svoje prognoze temelji na tome da Kina polako ponovno hvata privredni uzlet i može se očekivati da se proizvodnja ponovno počne dizati. Isto tako očekuje se i oporavak drugih jakih azijskih tigrova koji su bili pogođeni pandemijom, ali gdje se stanje sad polako smiruje. Misli se, u prvom redu, na Japan i Južnu Koreju, gdje se bilježi stagnacija pa i pad širenja korone. Moskovski RKB pak smatra da će potražnja za naftom u aprilu 2020. godine u odnosu na april 2019. biti najmanje 20 posto manja.
Analitičar Rosenergi Mihail Krutihin pak kaže kako ga brine EU, odnosno eurozona, pogotovo jer bi njemački gubici mogli iznositi i 15 posto BDP-a, mada se po njemu u SAD-u, unatoč širenju pandemije, ne očekuje tako drastičan pad američke privrede. Što se tiče Rusije, očekuje se daljnji pad rublje u odnosu na dolar i euro te rast cijena osnovnih proizvoda za 2,5 posto i određeni zastoj rasta privrede te injekcije iz bogatih državnih rezervi. No Rosnjeft, najjača ruska državna naftna kompanija, prodale je svoje "akcije" u venecuelanskoj naftnoj industriji ruskoj državi za 4 milijarde dolara te time ublažila potrese na ruskom naftnom tržištu.
