Na službenoj stranici Ujedinjenih naroda za danas je u sjedištu ove organizacije u New Yorku najavljen "Brifing o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o 'Međunarodnom danu sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine'".
Prema najavljenom dnevnom redu, brifing će otvoriti stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, a potom slijedi uvodno obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, a potom će priliku da se obrati prisutnima dobiti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Predviđeno je i obraćanje Azira Osmanovića, Srebreničanina koji je preživio genocid, inače autora velike izložbe "Stopama onih koji (ne)pređu" i memoara "Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela". Brifing će zatvoriti ambasador Lagumdžija.
"Srebrenica označava jedno od najmračnijih poglavlja moderne ljudske povijesti. Rat koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije odnio je više od 100.000 života u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. godine, uglavnom bosanskih Muslimana, i raselio više od dva miliona drugih. Popis zločina počinjenih u to vrijeme je porazan, ali Srebrenica je, bez sumnje, postala njegovo najmračnije poglavlje. Prethodno proglašeno "zaštićenom zonom" UN-a, 8372 žena, muškaraca i djece sustavno je pogubljeno u julu 1995. u gradu Srebrenici i oko njega, što je najveći zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. U pripremi za prigodno obilježavanje 29. i 30. godišnjice genocida u Srebrenici planiran je niz događaja koji uključuju Konferenciju HL, izložbu i glavni komemorativni događaj u julu 2024. i 2025. godine, navodi se na stranici UN-a u najavi današnjeg brifinga.
Nadalje, ističe se, nakon što je UN 7. aprila odredio kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu u Ruandi 2003. (dalje izmijenjen 2018. kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima u Ruandi 1994.), "predlažemo rezoluciju da se 11. juli odredi kao Međunarodni dan sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Među važnim razlozima zašto je 11. jula proglašen Međunarodnim danom sjećanja je ponovna potvrda važnosti lekcija koje treba naučiti iz neuspjeha Ujedinjenih naroda u sprečavanju genocida u Srebrenici i njihove odlučnosti da poduzmu rane i efikasne mjere kako bi spriječili ponavljanje takvu tragediju putem odgovarajućih sredstava koja su joj na raspolaganju. Majke Srebrenice gotovo 30 godina neumorno čuvaju sjećanje i traže pravdu. Krajnje je vrijeme da UN podijeli taj teret i nastavi čuvati sjećanje i pamtiti ovaj tužni dan u svojoj povijesti“.
"Uspomene radi, ali i upozorenja. Kao što je glavni sekretar UN-a istaknuo 2023. - "Generacija nakon genocida, nikada ne smijemo zaboraviti što se dogodilo - i osigurati da se buduće generacije uvijek sjećaju." Stoga je glavna svrha brifinga obavijestiti države članice o tim aktivnostima, uključujući pozadinske informacije o predloženoj rezoluciji, navodi se u opisu najave skupa u sjedištu UN-a.
