U sarajevskoj Vijećnici otvorena je izložba povodom obilježavanja 20. godišnjice smrti prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Svečanom otvorenju Izložbe “Sjećanja” prisustvovali su brojni građani i zvaničnici, uključujući i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
Izložba “Sjećanja” predstavlja prvi pokušaj da se javnosti predstavi i približi privatni život Alije Izetbegovića kao porodičnog čovjeka, supruga, oca, brata i djeda. Hronološki koncipirana, izložba prikazuje rijetko viđene originalne dokumente, pisma i porodične fotografije koje je Muzeju ustupila porodica Izetbegović.
Zamjenik gradonačelnice Sarajeva Samir Avdić izjavio je u obraćanju da se Alija Izetbegović cijeli svoj život borio i zalagao za snažnu, ponosnu i samostalnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.
“Životni put Alije Izetbegovića bio je iznimno težak, prepun drama i iskušenja, i kada je bio proganjan i zatvaran nije pokleknuo. U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade glavnog grada Sarajeva ostao je u zemlji zajedno sa svojim građanima, vrlo često i sam se nalazeći u životnoj opasnosti, i vodio je bitku, najtežu, za svoju zemlju i Sarajevo i sve bosanske gradove, dosljedan principu slobode i opredjeljenja za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Avdić.
Posebno je naglasio posvećenost Alije Izetbegovića pravdi, jednakosti i napretku, napominjući da je bio veliki državnik, istinski borac i humanista.
Direktorica Muzeja "Alija Izetbegović" Nađa Berberović-Dizdarević istakla je da je Alija Izetbegović bio cijenjen širom svijeta.
“Tokom života Alija Izetbegović je bio uvažavan i poštovan u cijelom svijetu kao odvažan lider i državnik ali i kao evropski i islamski mislilac. O tome svjedoči kolekcija od nekoliko desetina nagrada i priznanja od kojih se neka nalaze i u našem muzeju. Njegove knjige su prevedene na desetine svjetskih jezika“, kazala je.
Ceremonija polaganje cvijeća na turbetu rahmetli Alije Izetbegovića na Šehidskom mezarju Kovači bit će održana 19. oktobra 2023. godine u 11 sati, a svečana Akademija u Narodnom pozorištu Sarajevo isti dan u 20 sati.
Izložba će biti otvorena do 21. oktobra 2023. godine.
+Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992-1995.
Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.
Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, za vrijeme bivše SFR Jugoslavije dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora 1983. godine.
Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao prvi predsjednik Stranke. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.
U uvjetima raspada bivše SFR Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti njenih republika, gomilanja oružja i ljudstva nekadašnje JNA u Bosni i Hercegovini, Izetbegović je bio jedan od pobornika referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na referendum, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je oko 64 posto građana BiH s pravom glasa, među kojima se 99 posto izjasnilo za nezavisnost Bosne i Hercegovine, nakon čega je u Skupštini RBiH usvojena Deklaracija o nezavisnosti i uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
U turbulentnom vremenu početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u Bosni i Hercegovini.
U najtežim vremenima agresije na Bosnu i Hercegovinu od bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.
Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Daytonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH. "Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići", izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.
Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Najpoznatija djela su "Islamska deklaracija", "Islam između Istoka i Zapada", "Moj bijeg u slobodu"… Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.
