Možda ste nedavno vidjeli fotografije špiljastog komada zemlje u Sibiru, popraćene naslovima o rastućim 'vratima pakla'.
Krater Batagaika u Yakutiji u Rusiji nedavno je ponovno ušao u vijesti, iako nema većeg ažuriranja o njegovom širenju.
Nalik stjenovitom obrisu bože odozgo, ova divovska rupa prvi se put stvorila 1960-ih kada su obližnje šumske čistine dovele do odmrzavanja i urušavanja podzemnog permafrosta.
Autohtoni Jakuti koji žive u tom području izvijestili su da su godinama čuli čudne zvukove koji su buktali, jer u njih pada sve više komada smrznutog zida. tajanstvena aura i naučne mogućnosti ovog mjesta gdje se čini da se svjetovi sudaraju.
Koliko god zastrašujuće zvučalo, najalarmantnije činjenice ne leže u dimenzijama najvećeg 'naglog odmrzavanja', koje nam je poznato. Umjesto toga, zabrinjavaju su brzina kojom se na Arktiku stvaraju drugi krateri uzrokovani permafrostom i ogromne zalihe stakleničkih plinova koje ispuštaju.
Permafrost je svako zemljište koje ostaje zamrznuto tokom cijele godine (ili, tačnije, dvije godine zaredom). Sjeverna regija permafrosta prostire se na 15 miliona kvadratnih kilometara - otprilike tri puta više od cijele površine EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Njegova kompaktna tla sadrže više ugljika jer su biljke koje rastu tokom arktičkog ljeta zamrznute u permafrost prije nego što se mogu razgraditi. To znači da smrznuto tlo regije sadrži oko 1.500 milijardi tona ugljika.
Riječ je o nevjerovatnoj količini koja je jednaka tri puta većoj masi sve žive vegetacije na Zemlji, objašnjava Gustaf Hugelius, stručnjak za vječni led sa Univerziteta u Stockholmu.
Kako se krajolik zagrijava, mikrobi se počinju hraniti biljnim ostacima, proizvodeći CO2 i metan kao nusproizvode.
Hugelius je bio koautor izvješća iz 2020. u kojem je utvrđeno da bi ova nagla odmrzavanja mogla udvostručiti utjecaj odmrzavanja permafrosta koji je uračunat u klimatske modele, uključujući one koje koristi IPCC.
Razgovarali smo s profesorom fizičke geografije, članom Permafrost Carbon Networka, kako bismo saznali više o ovom čudnom i zabrinjavajućem fenomenu.
Otvara li se još kratera zbog klimatskih promjena?
Permafrost nije jednoličan sloj. Sadrži različite količine nagomilanih sedimenata, kao i čisti led - koji u dijelovima Sibira čini čak 70 posto tla. Kada toplina počne prodirati u tlo, led se topi i cijedi, što dovodi do urušavanja komada zemlje.
“Mi to nazivamo pozitivnim povratnim mehanizmom u nauci o klimi,” objašnjava Hugelius, “jednom kada kolaps počne, sve više topline i vode može prodrijeti u permafrost i dobivate sve brži proces koji se sam po sebi ubrzava.”
Vječni led koji se sastoji od tla ili kamene stijene ne topi se nego se otapa, na isti način na koji se piletina odmrzava.
Krateri se sve brže formiraju kao posljedica klimatskih promjena, potvrđuje Hugelius. Mogu ih potaknuti i požari, koji se povećavaju kao posljedica globalnog zatopljenja.
"Ako postoji prirodni požar, to bi moglo izazvati stvaranje kratera, ali bi se s vremenom stabilizirao i vječni led bi ponovno narastao", kaže Hugelius.
"Ovo se događa hiljadama godina - ovaj ciklus promjene krajolika - ali mi ga ubrzavamo s našim globalnim zagrijavanjem."
Hugelius je vidio slične 'termokrške' oblike reljefa na putovanjima u Kanadu, gdje su neke studije pratile deseterostruko povećanje naglog odmrzavanja, nakon toplijih ljeta tokom posljednjih nekoliko godina.
Možemo li jačom klimatskom politikom spriječiti stvaranje ovih kratera?
“Permafrost je usnuli div”, objašnjava Hugelius; osim što je ogroman i pun ugljika, vrlo sporo reagira na promjene u okolišu.
"Dakle, još uvijek nismo vidjeli da se vječni led probudio čak ni zbog zagrijavanja koje smo do sada učinili."
Kad bismo, teoretski, danas zaustavili globalno zatopljenje u njegovim stazama - na +1,2C iznad predindustrijskih razina - permafrost bi se i dalje otapao do 200 godina i dugo vremena emitirao stakleničke plinove.
Ipak, postoji ogromna razlika između učinkovite klimatske akcije i prelaska 1,5C zagrijavanja. Globalni prosjek od 3C, kamo sada idemo, zapravo znači temperaturu od 7C na Arktiku.
Velik dio ove presudne smrznute zemlje zaglavit će u paklenoj spirali, gomilajući 10 generacija rastućih emisija čovječanstva koje će potom biti ispuštene u atmosferu.
Hugelius je navikao raditi s takvim oštrim scenarijima, ali smatra da je njegova poruka posebno upečatljiva na sastancima o klimatskim promjenama s kreatorima politike koji su novi u nauci - ili na kojima su prisutni i starosjedioci s Arktika.
To je problem kako lokalnog značaja, dok se temelji domova i cesta tresu, a rijeke truju šiljcima žive iz odmrznutog permafrosta, tako i globalnog značaja.
Dramatično unakazivanje permafrost krajolika mora se riješiti na najvišoj političkoj razini, kaže Hugelius, zahtijevajući još hitnije klimatske mjere.
"Također morate uzeti u obzir zemlju vječnog leda, ona će djelovati kao vlastita zemlja, također će emitirati gasove, tako da to moramo uključiti u budžete, a to još nije učinjeno."
Kada će krater Batagaika prestati rasti?
Loeka Jongejans, doktorandica s AWI-jeve istraživačke postaje permafrosta u Njemačkoj, posjetila je Batagay sa grupom međunarodnih istraživača 2019.
Otkrili su da brzo raste. “Svako ljeto, ogromne količine sedimenata, vode i organske tvari mobiliziraju se iz ovog moguće najvećeg odmrzavanja permafrosta na svijetu”, kaže ona za Euronews Green.
Jongejans je prikupio uzorke s 55 metara visokog zida i blokova na dnu slijega za laboratorijske analize, kako bi bolje razumio količinu i ranjivost ugljika od permafrosta.
Krater će se vjerovatno nastaviti širiti unatrag i prema gore – upijajući se u brdo – sve dok ne udari u sedimente sa znatno manje leda ili kamenih stijena, dodaje Hugelius.
