Istražitelji vjeruju da su pronašli ostatke 'djeteta vampira' iz 17. stoljeća u neobilježenoj masovnoj grobnici u poljskom selu Pień. Tijelo je zakopano licem prema dolje i katancem pričvršćeno za zemlju jer je lokalno stanovništvo vjerovalo da će tako spriječiti dijete da se vrati iz mrtvih. U istoj je 'nekropoli' - gradu mrtvih - prošle godine već pronađena 'žena vampir' koja je zakopana s katancem oko palca na stopalu i srpom preko vrata koji bi joj trebao odrubiti glavu u slučaju da ustane iz mrtvih.
Profesor arheologije Dariusz Poliński s poljskog Univerziteta Nikola Kopernik, voditelj oba iskopa, za Business Insider rekao je da su grobovi dva 'vampira' pronađeni dva metra jedan od drugog na groblju za koje njegov tim smatra da je služilo za 'isključene', osobe koje iz raznih razloga nisu bile dobrodošle na kršćanskim grobljima.
Poliński je kazao da su otkrili stotinjak grobova u nekropoli, a mnogi su primjer neobičnih tehnika ukopa, uključujući 'anti-vampirske' taktike poput trokutastih lokota na stopalima kako bi bila pričvršćena za zemlju, te dokaza da su neki grobovi bili uznemireni ili iskopani nakon inicijalnog pogreba.
Postoji nekoliko razloga zašto su se osobe pokapale na takvim grobljima. Možda su se za života čudno ponašale zbog čega su ih se drugi bojali, ili su patili od bolesti koja je utjecala na njihov izgled.
"Moguće je i da je osoba umrla nasilno i nenadano u neobičnim okolnostima. Nagla smrt često se smatrala nečime čega se treba bojati" naveo je Poliński. Seljaci u 17. stoljeću također su se bojali zakapanja djece koja nisu krštena te ljudi koji su se utopili.
Poliński je otkrio da je nedaleko od groba 'djeteta vampira', čija je starost procijenjena na pet do sedam godina, pronađeno više nepovezanih kostiju, te ostaci trudne žene čije je nerođeno dijete imalo oko šest mjeseci.
Matteo Borrini, forenzički antropolog sa Univerziteta John Moore u Liverpoolu, rekao je prošle godine da su vampirski pokopi bili česti u kršćanskoj Evropi počevši od 14. stoljeća. Ljudi su povezivali vampirstvo s masovnim umiranjima koja su u to vrijeme bila neobjašnjiva, no danas se vjeruje kako se radilo o pandemijama ili masovnom trovanju. Pretpostavka je bila da su vampiri lovili i ubijali prvo svoje članove porodice, zatim susjede, pa druge u selu, što odgovara današnjim saznanjima o širenju zaraznih bolesti.
