Iako se o sreći često piše, ona je još uvijek jedan od najvećih psiholoških fenomena, a to pokazuju i dalje aktivne studije koje se njom bave. Koliko tu ima istine i može li se sreća mjeriti pokazuje i recentno 11. izvještaj o svjetskoj sreći.
Prema posljednjim podacima Svjetskog izvještaja o sreći, na tron zemalja u kojima su ljudi najsretniji ponovo su zasjele zemlje Sjeverne Europe, konkretno Finska, Danska, i Island, dok se Bosna i Hercegovina našla tek na 71. mjestu ljestvice.
Globalna sreća se istraživala unutar šest kategorija. Među njima su socijalni i društveni faktori, razina pojedinačne slobode te visina životnog standarda. Tako se i na svjetskoj razini stvorio konsenzus da se sreća može mjeriti i prema standardu života države.
Kako izgleda sreća kad se uveća?
Na individualnoj razini definicija sreće se u modernim istraživanjima temelji na pozitivnoj psihologiji, mladoj grani psihologije koja proučava ljude s fokusom na optimizam, sreću i zadovoljstvo. Ova grana psihologije istražuje pozitivne aspekte kroz subjektivna iskustva, tj. koji su to faktori koji utječu na sreću kod pojedinaca i osjećaj blagostanja.
Jedna od poznatijih modernih definicija za sreću, koju stručnjaci često navode u svojim radovima, pripada socijalnoj psihologinji Sonji Lyubomirsky. Ona sreću definira kao osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva u životu koji proizlazi iz postizanja ciljeva i doživljavanja pozitivnih emocija.
Može li se naučiti kako biti sretniji?
Različite okolnosti i karakteristike mogu utjecati na osjećaj sreće - od dobi, spola, fizičkog i mentalnog zdravlja pa sve do odnosa s okolinom i standarda života. Dapače, iako je uvriježeno mišljenje da su razlozi za sreću često samo individualni, djelomično se može i naučiti razmišljati kako biti sretniji te posljedično dovesti do toga da se čovjek zaista osjeća sretnije.
Naime, postoje parametri koji mogu odrediti prepoznatljive navike ljudi koji su sretniji od drugih, a to posljedično utječe i na njihovo mentalno i fizičko zdravlje.
Prema istraživanjima, ljudi koji su sretni imaju jasne navike koje ih razlikuju od drugih:
- Pozitivni su, zahvalni i svjesni okoline
Naime, istraživanja s američkih univerziteta otkrila su da ljudi koji su skloniji pozitivnom razmišljanju imaju manju razinu stresa i više samopouzdanja. Također, takvi ljudi su manje podložni depresiji i tjeskobi.
Sretniji ljudi usredotočuju se i na pozitivne strane života, što rezultira time da su zahvalniji i optimističniji. Optimizam posljedično povećava i osjećaj kontrole nad životom, dok osjećaj zahvalnosti pomaže pri fokusiranju na pozitivne aspekte života te povećavanju zadovoljstva.
Iako sretni ljudi nisu uvijek optimistični i pozitivni, oni se češće fokusiraju na to da pridaju pažnju na pozitivne aspekte života. To im ujedno daje osjećaj upornosti i snagu koju mogu aktivirati u određenim situacijama.
To nipošto ne znači da nemaju negativne situacije ili ih negiraju. Upravo suprotno, suočavaju se s njima i pokušavaju pronaći rješenje tako što se nose s nametnutim izazovima. Takvi ljudi često su opisivani kao ambiciozni i dosljedni svojim ciljevima jer se spremno suočavaju s poteškoćama.
- Stvaraju čvrste veze i prijateljstva
Sretniji ljudi imaju i izgrađen društveni život, koji igra važnu ulogu u osjećaju pripadnosti. Ljudi koji provode vrijeme s prijateljima i obitelji često su i sretniji, pokazalo se prema istraživanjima stručnjaka. Dakle, društvene veze pružaju stabilnost i emocionalnu podršku te pomažu u suočavanju s izazovima života.
Ljudi i društvene interakcije povećavaju osjećaj pripadnosti te su istraživanja pokazala da ljudi s većim društvima imaju bolje zdravlje i žive dulje te se naposljetku osjećaju sretnije. Naravno, kvaliteta odnosa s ljudima je također bitna, stoga odnosi koji su podržavajući i čvrsti uglavnom rezultiraju i boljim mentalnim zdravljem te osjećajem bezbrižnosti.
- Vježbaju i brinu se o svom mentalnom zdravlju
U velikom dijelu svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini, bilježi se porast zdravstvenih problema koji su rezultat manjka fizičke aktivnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi čak 30 posto odraslih ne zadovoljava osnovnu razinu tjelesne aktivnosti, odnosno 150 minuta aerobne aktivnosti na sedmičnoj razini.
Suprotno ovim statistikama, ljudi koji pridaju važnost redovitoj tjelesnoj aktivnosti ujedno su i sretniji te se tako posljedično brinu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, pokazala su istraživanja.
Fizička aktivnost povezuje se i s povećanom razinom osjećaja sreće i dobrobiti, kako na fizičkoj razini tako i po pitanju mentalnog zdravlja. Dokazalo se i da kratke šetnje mogu poboljšati raspoloženje i smanjiti osjećaj stresa, dok redovita tjelovježba poboljšava i samopouzdanje te su ljudi naposljetku bezbrižniji.
Naime, intenzivnija tjelesna aktivnost pomaže u oslobađanju "hormona sreće" endorfina te cjelokupno poboljšava kvalitetu života i zdravlja.
