U Federaciji Bosne i Hercegovine 24. februara ove godine na snagu stupa Zakon o posebnom Registru lica pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH.
Ovaj datum je preciziran objavom Zakona u Službenim novinama FBiH od 16. februara u kojima je navedeno da ovaj akt stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u ovom službenom glasilu.
Podsjećamo, ovaj zakon usvojen je u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH 21. decembra 2023. godine i na sjednici Doma naroda od 25. januara 2024. godine.
Ovo je jedan od najvažnijih zakona za zaštitu djecu donesen u FBiH nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Osim što je, kao što je već u javnosti poznato, ovaj zakon predvidio da se vodi registar pedofila, on jasno definira koje sve pravosnažno osuđene osobe u FBiH ulaze u Registar te staje ukraj dosadašnjem nesmetanom zapošljavanju svih onih koji su uprkos pravosnažnim presudama mogli da se zaposle u neku od institucija ili ustanova koje uključuju rad s djecom.
Unosi se i DNK profil presuđenog pedofila
S ovim zakonom predviđen je i nadzor i kontrola takvih osoba, a sada je na nadležnima da ga provode.
Tako će u Registar biti upisana lica pravosnažno osuđena za silovanje, za spolni odnos sa nemoćnom osobom, za spolni odnos zloupotrebom položaja, oni osuđeni za prinudni spolni odnos, za spolni odnos sa djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, kao i presuđeni za navođenje na prostituciju, trgovinu ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta sa pornografijom ,te presuđeni za rodoskrvnuće.
Osim ličnih podataka i mnogi drugi podaci o pravosnažno presuđenim osobama za navedena krivična djela bit će unijeta u Registar, što podrazumijeva i DNK profil osuđenog.
Poseban kantonalni registar će voditi deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova. Federalni registar će voditi nadležna organizaciona jedinica Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova prema pravilima koja važe za vođenje krivične evidencije.
Procedura upisa će teći na način da će nadležni sudovi odmah po pravosnažnosti dostavljati sudske odluke koje se odnose na krivična djela navedena u ovom zakonu nadležnom kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova radi upisa u kantonalni registar.
Jasne obaveze
Potom su kantonalna ministarstva dužna u roku od osam dana dostaviti te podatke Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova radi upisa u Registar.
Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova imaju obavezu da u roku od dva mjeseca u Registar unesu podatke o osobama ranije pravosnažno osuđenima za krivična djela navedena u ovom zakonu, te da ih odmah dostave Ministarstvu unutrašnjih poslova FBiH.
I kazneno-popravne ustanove u FBiH imaju obavezu da nadležnom kantonalnom ministarstvu i FMUP-u dostave podatke o o datumu stupanja na izdržavanje kazne, kao i datumu otpuštanja sa izdržavanja kazne osobe osuđene za pedofiliju ili drugo krivično djelo protiv spolnog integriteta djeteta ili maloljetne osobe.
Važno je što će u Registar biti upisane osobe koje nisu krivično djelo počinile na području ovog entiteta, ali u FBiH imaju prijavljeno boravište ili prebivalište.
Razmjena podataka
Podaci iz Registra vodit će se trajno i neće se brisati.
Registar neće biti javno dostupan, ali se podaci iz njega mogu dati sudu, tužiteljstvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica upisanog u Registar, odnosno tužiteljstvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa otkrivanjem počinitelja krivičnih djela koje tretira ovaj zakon.
Prilikom prijema u radni odnos ili angažiranja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom, nadležni organi obavezni su zatražiti podatak da li je to lice upisano u Registar.
Škole i vrtići morat će provjeravati da li su kandidati za posao upisani u Registar.
Poznato je da je do sada bilo slučajeva u FBiH da su se presuđeni pedofili nesmetano zapošljavali u školama, što sada, ako se bude primjenjivao zakon, neće biti moguće.
Ako takve podatke ne budu tražili, odgovorna osoba primjerice u školi ili vrtiću bit će kažnjena novčanom kaznom od 8.000 do 15.000 KM.
Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM bit će kažnjeno pravno lice ako u propisanom roku ne dostavi podatke organu nadležnom za vođenje Registra.
Predviđene sankcije
Predviđene su i sankcije za eventualne zloupotrebe podataka uz Registra, kao i za osobe upisane u Registar ako budu kršile neku od mjera propisanih s ovim zakonom.
Također, podaci iz Registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece.
Veoma bitno je to što ovaj zakon propisuje da ukoliko lice za koje se traže podaci nije upisano u krivičnoj evidenciji koja se vodi u Federaciji BiH, organ nadležan za vođenje Registra obavezno će zatražiti podatke o osuđivanosti od nadležnog organa u BiH koji tu evidenciju vodi.
Nema više prakse brisanja presuda
Ovim zakonom sada je sudovima u FBiH omogućeno da se počiniocima krivičnih djela u vezi s pedofilijom i drugim oblicima spolnog iskorištavanja djece nakon izdržane kazne zatvora mogu odrediti posebne mjere.
Te mjere mogu biti obavezno javljanje policiji, obavještavanje o putovanju izvan mjesta stanovanja i promjeni ličnih podataka i uzdržavanje od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljaju djeca.
U slučaju kolizije ovog zakona sa odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Odredbe Krivičnog zakona FBiH o brisanju osude uskladit će se sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
To znači da presuđeni pedofili i počinioci drugih krivičnih djela nad djecom u FBiH nakon protoka određenog vremenskog perioda kao što je do sada bio slučaj, neće više moći da traže brisanje podataka o osudi.
Inače, u RS postoji Registar osuđenih pedofila, a FBiH je skoro 30 godina nakon rata konačno usvojila ovaj zakon i to na prijedlog federalnih zastupnika Lane Prlić, Anera Žuljevića i Jasmina Duvnjaka.
