U Federaciji BiH struktura nezaposlenih osoba nije povoljna. Od 290.000 nezaposlenih jedna trećina čak i više od toga su nekvalifikovane osobe, koje nemaju nikakvo zanimanje. Također, 30 posto nezaposlenih su osobe koje imaju više od 50 godina.
"Dakle, posmatrajući kvalifikacije i dob, ali i određeni segment zanimanja, struktura nezaposlenih osoba nije povoljna. U posljednje vrijeme imamo povećan broj oglasa slobodnih radnih mjesta od poslodavaca u Federaciji BiH, ali sve više dobivamo signale da poslodavci na domaćem tržištu rada ne mogu naći adekvatne radnike. Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca", kaže rukovodilac Jedinice za analizu tržišta rada u Federalnom zavodu za zapošljavanje Omer Korjenić.
Nesrazmjer ponude i potražnje
U Federaciji BiH su već izdate radne dozvole državljanima dalekog Nepala, i to u građevinskom sektoru za zanimanja armirač, betonirac, zidar i tesar.
"Djelatnost građevinarstva i sektor informacionih tehnologija su čak i u vrijeme pandemije imale rast broja zaposlenih. Zvuči paradoksalno da imamo veliki broj nezaposlenih, a istovremeno da poslodavci ne mogu naći potrebne radnike, ali kada uđemo u strukturu nezaposlenih vidimo da ponuda radne snage nije adekvatna. Također, postoji opravdana sumnja da jedan dio osoba koje su evidentirane kao nezaposlene u službama za zapošljavanje zapravo radi na crno", kazao je Korjenić.
U kontekstu analize ponude i potražnje na tržištu rada, službe za zapošljavanje u BiH jednom godišnje provode anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca.
"Na osnovu iskazanih potreba poslodavaca utvrđeno je da su najtraženija zanimanja sa srednjom stručnom spremom u 2022. godini: prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, šivač
obuće, elektotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar. Kada su u pitanju fakultetska zanimanja to su diplomirani ekonomista, magistar farmacije i inžinjeri svih usmjerenja", istakao je Korjenić.
Od 1.600 anketiranih poslodavaca u Federaciji BiH, njih 30 posto iskazalo je spremnost za prijem učenika i studenata na praktičnu nastavu, te da imaju kapacitete da mogu ponuditi mentora, opremu i prostor za obavljanje praktične nastave. Također, 25 posto anketiranih poslodavaca je iskazalo spremnost da isplate naknade učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave u iznosu do 300 KM. Nažalost, za 10 godina u Federaciji BiH u periodu od 2009. do 2018. godine broj srednjoškolaca se smanjio za 20.000, sa 96.000 na 76.000.
"Ono čemu treba težiti je sinergija i saradnja obrazovnog sektora i poslodavaca kako bi se prevenirala proizvodnja kadra za kojim nema potrebe na tržištu rada i kako bi učenici i studenti tokom obrazovanja imali što kvalitetniju praktičnu nastavu organizovanu u realnom poslovnom okruženju u firmama", naglasio je Korjenić.
Spolna struktura nezaposlenih
Posmatrajući spolnu strukturu, kaže da su među nezaposlenim brojnije žene (60 posto), a među zaposlenim tu je situacija obrnuta, 60 posto su muškarci, a 40 posto su žene. U tom smislu, službe
za zapošljavanje pokušavaju napraviti balans, te se značajna sredstva izdvajaju na programe koji su isključivo usmjereni na poticanje poduzetništva kod žena i na poticanje zapošljavanja žena u poslovnim subjektima.
Trenutno se u Federaciji BiH bilježi najmanji broj nezaposlenih osoba od završetka rata i to 290.000 osoba, sa tendencijom daljeg smanjenja ovog indikatora.
U aprilu ove godine, u BiH je bilo registrovano 365.000 nezaposlenih, a prije pet godina bilo je 495.000 nezaposlenih osoba, što znači da je zabilježeno smanjenje za 130.000 nezaposlenih osoba.
"U ovom periodu imamo i rast broja zaposlenih. Međutim, broj zaposlenih nije povećan u tolikoj mjeri u kojoj je smanjen broj nezaposlenih, što ukazuje na činjenicu da značajan dio radne snage odlazi u inostranstvo. Dodatni problem predstavljaju nepovoljni demografski trendovi, prije svega negativan prirodni priraštaj koji se bilježi već duži period", kazao je Korjenić.