Počelo je sa energentima, ali kriza troškova života se sada proširila na sve sektore i pogađa cijelu Evropu. Problem je kompleksan i ima mnogo "krakova", ali ono što najviše brine političke lidere i najviše utječe na domaćinstva su cijene hrane.
U februaru su cijene gasa u Evropi pale na najniži nivo u posljednjih godinu i po dana, ali cijene hrane nastavljaju uzlazni trend.
"Kada govorimo o cijenama energenata u odnosu na cijenu hrane, postoji efekt "kašnjenja" koji moramo da uzmemo u obzir. Ove niže cijene energenata koje trenutno imamo treba da se prevedu u niže troškove proizvodnje hrane da bismo vidjeli razliku", objašnjava za Euronews Rik de Oliveira, energetski analitičar u TELF AG.
Prema njegovim riječima, cijene koje danas vidimo u supermarketima, odražavaju se na cijene energenata prije šest mjeseci, kada je hrana proizvedena.
"Dakle, vjerujemo da ćemo tek za oko šest mjeseci vidjeti pad cijena hrane ako cijene energenata stabilizuju", dodaje De Oliveira.
Poskupljenja širom Evrope
U januaru su cijene hrane širom Evropske unije porasle u prosjeku za 18,4 posto, u odnosu na prije godinu dana.
U Mađarskoj je ovo poskupljenje najveće (48,2 posto), a slede Litvanija (32 posto) i Slovačka (28,6 posto). Najniži rast cijena zabilježen je u Švicarskoj (5,8 posto) i na Kipru (10,3 posto).
"Mislimo da će se povjerenje potrošača definitivno poboljšati do kraja 2023. godine, ali će biti potrebno mnogo više vremena da se riješi kriza troškova života", predviđa De Oliveira.
"Najozbiljnija prijetnja po globalnu zajednicu"
Utjecaj krize troškova života je najozbiljnija prijetnja globalnoj zajednici prema "Izvještaju o rizicima" Svjetskog ekonomskog foruma za 2023. godinu.
Cijene hrane rastu, čime se povećava rizik od nestašice i podižu društvene tenzije. Također, ovim se opterećuju i budžeti vlada koje se bore sa rastućim računima za uvoz hrane i smanjenim kapacitetom za finansiranje dodatne socijalne zaštite za najugroženije.
Naravno, problemu je doprinio i rat u Ukrajini, koji je podigao cijenu žitarica i drugih osnovnih namirnica na rekordne nivoe.
Povećanje kamatnih stopa ublažilo je pritiske na cijene, ali posmatrači kažu da bi vremenske prilike, ratni i materijalni troškovi mogli da održe cijene hrane povišene duže nego što je ranije predviđeno.
Kriza je dovela do štrajkova i uličnih protesta u mnogim evropskim zemljama. U Velikoj Britaniji radnici u javnom sektoru imaju nesuglasice sa Vladom kada su u pitanju plate i uslovi rada, dok je hiljade ljudi izašlo na ulice Lisabona kako bi protestovali zbog visokih cijena troškova života.
U Portugalu su u 2022. godini cijene nekretnina porasle 18,7 posto, najviše u posljednje tri decenije. Niske plaće i visoke kirije čine Lisabon trećim najmanje pogodnim gradom za život na svijetu. Pokazala je to studija jedne brokerske kuće. Stopa inflacije od 8,3 posto dodatno otežava život.
Težak period za Evropljane
Evropska komisija objavila je nedavno svoju zimsku ekonomsku prognozu za 2023. godinu, a kako je saopštio evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni, EU će, kako trenutno stoje stvari, izbjeći recesiju.
Komisija je, međutim, upozorila da će visoke cijene nastaviti da koče ekonomije zemalja članica u narednim mjesecima. Stručnjaci navode i da pozitivnije prognoze ne znače da bi Evropska centralna banka mogla da stabilizuje kamatne stope.
Prognoze su da će EU zabilježiti rast od 0,8 posto. Time je Evropa "za dlaku" izbjegla recesiju, a u izvještaju se napominje da je vrhunac inflacije već pređen zbog toga što cijene prirodnog gasa padaju sa dostignutih maksimuma.
Evropska ekonomija je, kako je rekao Gentiloni, pokazala izuzetnu snagu u prethodnoj godini. Situacija bi trebalo da bude bolja od očekivane. Bolje od očekivanog, međutim, ne znači dobro.
"Izgledi i predviđanja zavise od politike. Otpornost i prilagodljivost evropskih domaćinstava i korporacija na ekonomsku krizu igrali su važnu ulogu. Bolja slika je također i zbog zajedničkog odgovora na šokove koje doživljava ekonomija od 2020. Ipak, Evropljani su i dalje u teškom periodu", rekao je Gentiloni.
