Nakon dvije sedmice napetih pregovora na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), donesen je novi sporazum koji poziva sve zemlje da odustanu od korištenja fosilnih goriva.
Ovo je prvi put u 30 godina, otkako se na globalnom nivou održavaju klimatske konferencije, da su se predstavnici gotovo 200 zemalja složili oko globalnog pakta koji izričito poziva na "prijelaz s fosilnih goriva" poput nafte, plina i ugljena, koji dovode do opasnog zagrijavanja našeg planeta.
Predsjednik konferencije, sultan Ahmed al-Džaber nazvao je dogovor "historijskim", ali je dodao da će njegov pravi uspjeh biti u njegovoj provedbi.
Thank you to everyone who made COP28 possible.
— COP28 UAE (@COP28_UAE) December 13, 2023
We united. We acted. We delivered. pic.twitter.com/SBJSMSpjbC
"Mi smo ono što radimo, a ne ono što govorimo. Moramo poduzeti korake potrebne da ovaj sporazum pretvorimo u opipljive akcije", rekao je al-Džaber.
Opsežni sporazum postignut je u "produžecima" konferencije koja je počela 30. novembra, a trebala je završiti 12. decembra. Na kraju su pregovarači postigli kompromis: novi sporazum poziva zemlje da ubrzaju globalni prelazak s fosilnih goriva u ovom desetljeću na "pravedan, uredan i ravnopravan način" te da u potpunosti prestanu emitirati ugljični dioksid u atmosferu do sredine stoljeća. Također, sporazum poziva države da utrostruče proizvodnju obnovljive energije, poput vjetra i solarne energije, do 2030. godine te da smanje emisije metana, stakleničkog plina koji ima mnogo jači staklenički učinak od ugljičnog dioksida.
Iako pozdravljaju sporazum, predstavnici nevladinih organizacija upozoravaju i na njegove slabosti.
Bringing together 198 countries, the global community united once again to collaborate on decisive climate action during @COP28_UAE. #COP28 pic.twitter.com/E8UBCbpIWB
— COP27 (@COP27P) December 13, 2023
"Ono od čega je fosilna industrija strahovala se dogodilo - kraj ere fosilnih goriva i poziv na masovno širenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u ovom desetljeću. Međutim, u ovom sporazumu leže brojni nedostaci i on ne predviđa dovoljno sredstava da se ciljevi postignu na pravedan i brz način. Tako u tekstu sporazuma nećete pronaći izraz 'postepeno ukidanje', a to je ono što nauka zahtijeva i što će omogućiti pravedan i održiv prijelaz s fosilnih goriva u skladu s 1,5 Celzijevih stepeni. Sada smo više nego ikad odlučni to ostvariti", istaknula je Kaisa Kosonen iz Greenpeace International (GPI).
U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna globalna temperatura narasla je za oko 1,2 Celzijeva stepena, a zadrže li se sadašnje razine emisija, svijet će se do kraja stoljeća zagrijati za 2,5 Celzijevih stepeni. To daleko premašuje ciljeve zadane Pariškim klimatskim sporazumom. Podsjetimo, donesen 2015. godine, Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stepena do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stepni.
Na COP28 postignut je i dogovor o osnivanju Fonda gubitaka i štete kojim će bogate zemlje siromašnima novčano nadoknaditi izravnu štetu koju trpe zbog klimatskih promjena. Ovaj sporazum predstavlja napredak u jednom od najspornijih pitanja u borbi protiv klimatskih promjena.
Čim je postignut dogovor, UAE je obećao prilog od 100 miliona dolara za novi fond, dok će EU dati 245 miliona dolara, od čega Njemačka 100 miliona dolara. Velika Britanija je obećala oko 70 miliona dolara, a SAD je nagovijestio da će uplatiti 17 miliona dolara pod uvjetom da na to pristane američki Kongres. Iako su uoči početka konferencije UAE, kao jedan od najvećih izvoznika nafte, i sultan al- Džaber, izvršni direktor državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company, bili predmet brojnih kritika, čini se da je u Dubaiju napravljen važan iskorak u borbi protiv klimatskih promjena.
