U Bosni i Hercegovini je rok za podnošenje prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na općim izborima istekao 20. maja.
Izbori su zakazani za 2. oktobar.
Slijedi ovjera prijava političkih subjekata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove. A jedan od uslova je da je potrebno prikupiti određeni broj glasova, te uplatiti novčani iznos kao taksu Centralnoj izbornoj komisiji.
Nemaju ni službenu stranicu, ali pare i potpise lako skupe
To nije bio problem Hrvatskoj demokratskoj uniji BiH. Jedna je od onih stranaka koja će učestvovati na bh. izborima, i to na državnom nivou. Predsjednik stranke je Miro Grabovac Titan.
Grabovac je inače član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, general HVO-a u penziji. Jedno vrijeme je kao kadar HDZ-a BiH bio i Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine. A nakon toga, osnovao stranku kojoj je na čelu – HDU BiH. Za učešće na izborima HDU je osigurala 5.000 potpisa i CIK-u uplatila 25.000 KM. No, malo je ko čuo za tu političku stranku. Ilustracije radi, HDU BiH ima 20 pratilaca na Instagramu i oko 200 na Facebooku. Sjedište im je u Posušju.
No, uspjeli su, kažu bez problema prikupiti 5.000 potpisa i osigurati 25.000 maraka kao uplatu takse za predstojeće izbore, koji bi u Bosni i Hercegovini trebali biti održani u oktobru ove godine. U razgovoru za Radio Posušje, Grabovac je kazao: „Mi smo znali devedesete i devedeset prve odgovoriti na sve izazove koji su prijetili interesima hrvatskog naroda i sigurno nećemo popustiti ni sada. Međunarodna zajednica snosi najveću odgovornost za trenutno stanje u BiH. Prvo, dok su vođeni pregovori u Neumu pod asistencijom predstavnika Evropske unije i SAD, mi smo imali izjave pojedinih predstavnika međunarodne zajednica i visokog predstavnika da će se izbori održati bez obzira hoće li doći do promjena Izbornog zakona. To je dalo vjetar u leđa bošnjačkim predstavnicima koji su odbijali sve prijedloge. Vjetar u leđa im je dala i Turska koja s Bošnjacima pokušava stvoriti nekakvu građansku Bosnu i Hercegovinu, a ustvari bošnjačku“, zaključio je Miro Grabovac Titan, predsjednik Hrvatske demokratske unije Bosne i Hercegovine i član predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora.
O tome kako su osigurali 5.000 potpisa i otkud novac za taksu nije govorio.
Svoje učešće na izborima, na državnom nivou, osigurala je i stranka naziva „Hrvatski nacionalni pomak“. Stranka je nastala prije dvije godine, a sjedište joj je u Livanjskom tj Kantonu 10. Njihov predsjednik je Ivan Vukadin, nekadašnji kadar HDZ-a BiH i načelnik općine Tomislavgrad. Trenutno je premijer Kantona 10.
Na jednom od zasjedanja HNS-a, u čijem je predsjedništvu, Vukadin se otvoreno založio za Bosnu i Hercegovinu s tri federalne jedinice. Dakle, i njegov HNP ispunio je preduslove za izlazak na izbore. I to na nivou cijele države. Iako stranka nema internet stranicu, bilo kakve službene podatke, a e-mail im je na Gmailu, prikupili su 5.000 potpisa i osigurali 25.000 maraka izborne takse.
Slično je i sa strankama koje su skoro nepoznate javnosti, poput Hrvatske stranke prava Herceg Bosne, HSP-a dr Ante Starčević, Hrvatskog saveza HKDU – HRAST…
Svi imaju i novce i potpise. Odakle?!
Iz Centralne izborne komisije BiH informacija o kandidaturi stranaka s hrvatskim predznakom, govori ovo:
- HDZ BIH - Državni nivo/Predsjedništvo BiH 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HDZ 1990 – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA KRŠĆANSKA DEMOKRATSKA UNIJA BIH –Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HNP-HRVATSKI NACIONALNI POMAK – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA DEMOKRATSKA UNIJA BIH – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA STRANKA PRAVA BIH I HERCEG-BOSNE – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HSP DR ANTE STARČEVIĆ – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA STRANKA PRAVA BIH – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA SELJAČKA STRANKA-HSS – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKI SAVEZ HKDU-HRAST – Državni nivo 25.000 KM i 5.000 potpisa
- HRVATSKA SELJAČKA STRANKA STJEPANA RADIĆA – Federalni nivo 18.000 KM i 3.000 potpisa
- HRVATSKA NEZAVISNA LISTA – Federalni nivo 18.000 KM i 3.000 potpisa
Dakle, stranke koje čine HNS uplatile su na račin CIK-a ukupno 286.000 KM.
Mnogi se pitaju kako su prikupili potrebne potpisa i novac za učešće na izborima. Oni to ne žele komentirati. No, lokalni mediji u Hercegovini su izvijestili da je to od „jednog donatora, koji se nametnuo raspoložen da počasti male satelite taksama i nedostajućim potpisima.“
Terzić: Šta je ustvari pozadina svega?
Politički analitičar Almir Terzić, za Raport kaže da je postojanje malih, prvenstveno lokalnih, reklo bi se fiktivnih političkih partija, zapravo veoma dobro osmišljen projekat.
„Takve političke partije imaju mogućnost da učestvuju na izborima i u kantonima, gradovima i općinama gdje uopće nemaju stranačke infrastrukture, odnosno nemaju registrovanog lokalnog stranačkog odbora, povjereništva, a ne moraju imati čak ni članstva. Ali, nasuprot tome, imaju mogućnost da participiraju u članstvu biračkih odbora. Trgovina biračkim odborima, ali i mogućnost utjecaja na izborne rezultate je od ključne važnosti i to je zapravo rak rana izbornog sistema u BiH", kaže on.
Ističe da se većina pokušaja manipulacija glasovima dešava upravo u biračkim odborima.
"Da je tako, najbolji dokaz toga jeste da je Centralna izborna komisija do sada novčano sankcionirala na stotine članova i predsjednika biračkih odbora, te im zabranila angažman u izbornoj administraciji u periodu od četiri godine. Nažalost, iako je tražena njihova krivična odgovornost Tužilaštvo BiH nikada nije otvorilo niti jedan slučaj. To je samo ohrabrilo političke partije, ali i pojedince da manipulišu članstvom u biračkim odborima. Čak ni maksimalna novčana kazna od 500 KM nije problematična za one koji budu sankcionisani, s obzirom da im to vjerovatno plati stranka u ime koje rade, a eventualno priskrbljivanje bar jednog mandata putem mahinacija nema cijene. Zato dignitet izbornog procesa i jeste ozbiljno doveden u pitanje", navodi Terzić.
A koliko je važno članstvo u biračkom odboru putem kojeg se mogu pokušati manipulacije, Terzić kaže da najbolje svjedoči podatak da je u ranijim izbornim ciklusima čak zabilježena i samostalna prijava pojedinaca za učešće u njihovom radu kao nezavisnih kandidata i to sa adresom, fax uređajem i uz asistenciju određenih stranaka.
"Ne čudi stoga što niti ijedna politička partija u BiH ne dozvoljava da se promijeni način imenovanja članova biračkih odbora. Jasno je da dok god stranke u biračke odbore budu imenovale svoje članove i simpatizere to znači da će manipulacija na izborima biti. A, to nužno ne mora značiti dopisivanje većeg broja glasova. To može značiti i da takav član biračkog odbora na glasački listić suprotne stranke dopiše neke pojedinosti čime on postaje nevalidan. I time se utiče na izbornu volju birača. Stoga, odgovore zašto u BiH imamo više od 150 političkih stranaka, od kojih najmanje jedna polovina nema nikakvog parlamentarnog učešća treba tražiti i u ovim činjenicama. A, to što nema zakona o političkim strankama na nivou BiH, te što se one mogu registrovati na više sudova u BiH jasno govori o potpunoj pravnoj anarhiji na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Izbore imamo, ali koliko su oni transparentni, vjerodostojni i odražavaju izbornu volju građana - birača ostaje pod velikim znakom pitanja“, navodi Terzić u izjavi za Raport.
Podsjećamo, na općim izborima stanovnici Bosne i Hercegovine biraju članove Predsjedništva BiH i zastupnike u državnom Parlamentu, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te zastupnike u deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
