Pored mjesta Cinovec u njemačko-češkoj graničnoj oblasti je pravo blago. Oko tri do pet posto svjetskih rezervi litija nalazi se u blizini tog mjesta - najveće nalazište u Evropi. Cinovec je udaljen oko 100 kilometara od češke prijestolnice Praga, piše Deutsche Welle.
Taj vrlo lak metal je posljednjih godina dobio na važnosti. Litij se koristi, između ostalog, u proizvodnji baterija i akumulatora a energetska tranzicija i elektromobilnost su trenutno teško zamislivi bez litijskih baterija. Cijena te sirovine je u međuvremenu toliko porasla da bi se i Češkoj isplatila eksploatacija. No to bi moglo dovesti do velikih promjena.
Naime, prema analizi Češke privredne komore, Češka je iscrpila sve dosadašnje izvore privrednog rasta. Prema tome, zemlji prijeti privredna stagnacija u narednim godinama. Premijer Petr Fiala se nada da bi eksploatacija litija mogla postati novi poticaj češkoj privredi. Kada je početkom septembra premijer predstavio svoju viziju razvoja zemlje u narednih trideset godina, naveo je šest oblasti u koje bi Češka u budućnosti morala strateški ulagati. Pritom je govorio i o litiju i ulaganju u njegovo eksploatiranje, što je mnoge iznenadilo.
"Litij je ključna sirovina za elektromobilnost, posebno za skladištenje električne energije. Zato radimo na tome da počnemo s eksploatacijom što je prije moguće, idealno 2026. godine“, rekao je Fiala.
Dovoljno sirovine za milion litijskih baterija svake godine
Selo Cinovec se nalazi usred rudarske regije. Rude su se tu kopale još u 13. stoljeću, a volfram i kalaj od 1940-ih pa nadalje. Zatim su prva istraživanja dvijehiljaditih godina pokazala da tu postoje značajne zalihe litija, kao i s druge strane njemačko-češke granice, gdje se nalazi manji dio rezervi. Češka je već potpisala sporazum sasaveznom pokrajinom Saskom o mogućoj saradnji u eksploataciji litija. Na češkoj strani, za eksploataciju litija bi trebala biti nadležna Češka elektroenergetska kompanija ČEZ.
Aktualna studija pokazuje da bi kod mjesta Cinovec godišnje moglo da bude eksploatirano 2,25 miliona tona rude, što bi omogućilo proizvodnju gotovo 30.000 tona litijskog hidroksida. Prema trenutnim procjenama, količina iskopane rude bi vjerovatno bila dovoljna za proizvodnju gotovo milion litijskih baterija za automobile svake godine.
Češka bi htjela sama proizvoditi baterije: „Možemo pokriti cjelokupni lanac, od rudarstva, prerade, proizvodnje baterija, proizvodnje čipova do finalne proizvodnje automobila", rekao je Fiala. Eksploatacija litija, nadaju se, također bi mogla postati privredni motor za cijelu regiju.
Češka: litij umjesto uglja?
Regija Ustečki kraj na sjeverozapadu zemlje spada među najsiromašnije u Češkoj Republici. Na eksploataciji lignita radilo je hiljade ljudi u tom području. Završetak eksploatacije nazirao se od devedesetih godina i ostavio je strukturalne probleme. Površinski kop je također ostavio duboke ožiljke, više od 100 naselja su progutali bageri.
Procjenjuje se da bi tokom 25-godišnjeg razdoblja eksploatacije litija hiljade rudara moglo dobiti posao. Izgradnja giga-tvornice za proizvodnju akumulatora za električne automobile osigurala bi radna mjesta i novac regiji. Češka elektroenergetska kompanija navodi kako bi eksploatacija mogla početi za četiri godine.
Regija Ustečki kraj podržava eksploataciju litija pod uvjetom da se ona obavlja na ekološki najprihvatljiviji mogući način. „Mogućnost eksploatacije litija vidim kao šansu", kaže Jan Schiller, načelnik okruga i član oporbene stranke ANO. „Ali mnogo toga ovisi od uvjeta koji će biti dogovoreni prije same eksploatacije. Još uvijek imamo živa sjećanja na posljedice eksploatacije ugljena u regiji. Svako narušavanje ili pogoršanje životnih uvjeta mora biti adekvatno nadoknađeno zajednicama“, kaže Schiller za DW.
Nove perspektive ili ponovo rudarstvo?
Regija će dobiti novac od Evropske unije iz Fonda za pravednu tranziciju, za finansiranje prestanka eksploatacije ugljena i promjenu strukture lokalne privrede. Dio tog novca bi trebalo biti usmjeren ka razvoju projekta za eksploataciju litija. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da regija Ustečki kraj, nakon eksploatacije lignita,ne bi trebala jednostavno prijeći na sljedeću rudarsku aktivnost. Umjesto toga, oni preporučuju da se novac investira u obrazovanje i opće restrukturiranje privrede u regiji.
Slično razmišlja i lokalno stanovništvo. Na primjer, Michal Kolecko, profesor na Univerzitetu Jan Evangelista Purkyne u gradu Usti na Labi, oštro se protivi eksploataciji litija. „Mislim da litij nije pravi put. Ako želimo promijeniti regiju i da joj damo novu budućnost, moramo se odlučiti za istinsku promjenu. Moramo se usredotočiti na oblasti koje imaju potencijal i koje će regiji pružiti ne samo privrednu budućnost, nego će promijeniti i društveni sastav i obrazovnu razinu stanovništva", kaže Kolecko za DW.
Strah od posljedica po okoliš
Mišljenja ljudi koji žive oko Cinoveca su podijeljena. Kada je početkom septembra u obližnjem Dubiju održan sastanak građana i predstavnika ČEZ-a, koji je većim dijelom u rukama države, dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Kako je prenio Češki radio, stanovnici su najviše zabrinuti za vodoopskrbu i pogoršanje kvaliteta zraka kao posljedica transporta eksploatirane sirovine.
Kao kod svake eksploatacije i eksploatacija litija također ima utjecaj na okoliš. U Južnoj Americi, u takozvanom „litijskom trokutu“ između Bolivije, Čilea i Argentine, gdje se nalazi oko 70 posto svjetskih rezervi litija, razina podzemnih voda je naglo opala zbog crpljenja litijskih soli. Zbog neodgovarajućeg postupanja rudarskih kompanija na pojedinim mjestima je došlo do zagađenja zraka, vode i zemljišta. U Cinovecu bi litij bio eksploatiran iz stijene. I taj način eksploatacije se smatra vodointenzivnim – zahtjeva mnogo energije i skuplji je od eksploatacije iz slane vode.
Prema energetskoj kompaniji ČEZ, planirano je da pregovori za početak eksploatacije litija počnu krajem ove godine. Međutim, čini se da kompanija ne sumnja u ishod postupka: već je kupila zemljište na kojem će biti postrojenje za preradu litija, za milijardu čeških kruna (oko 40,8 miliona eura).
