„Turska se još uvijek oporavljala od recesije koja ju je zadesila prije deceniju, kada je koronavirus napao.
Sada, ekonomija je opet u neizvijesnosti, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima sve manje opcija", navodi agencija AFP u svojoj analizi.
Ovaj medij ističe da je turska država suočena s opasnošću masovne nezaposlenosti, da je turizam kolabirao i da je lira opet nestabilna.
„Situacija je iznimno loša", citira agencija ekonomistu jedne nevladine organizacije Atillu Yesiladu.
AFP podsjeća da je zvanična Ankara prije formalnog početka pandemije objavila paket stimulativnih mjera vrijedan 15 milijardi dolara. No, sada su te mjere prosto nedovoljne da bi se ublažile posljedice zaraze koronavirusom.
Navodi se i da turski bruto društveni proizvod iznosi 770 milijardi dolara.
„Ekonomisti, međutim, predviđaju bolnu drugu recesiju, a neki kažu i da će Erdoan morati tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), čemu se uvijek protivio", piše AFP dalje.
Soner Cagaptay, ispred Vašingtonskog instituta za politiku na Bliskom istoku kaže da je Erdoan bio sinonim za napredak Turske.
„No, njegova „Ahilova peta" je ekonomija" prenosi AFP njegovu izjavu.
Od 2018. godine, kada je ovu zemlju teško pogodila kriza valute, BDP raste za jedva 1 posto, pa i manje na godišnjem nivou. Nezaposlenost je dosegla 13,6 posto, a inflacija je dvocifrena.
To je dovelo i do političkih poraza Erdoganove Stranke pravde i razvoja (AKP). Ona je na prošlim lokalnim izborima izgubila i Ankaru i Istanbul.
Cagaptay kaže da su redovni izbori planirani za 2023. godinu. No, ako se nastavi negativni ekonomski trendovi, vanredni izbori bi mogli biti neizbejžni.
AFP navodi da se Erdogan nadao da će privreda porasti za 5 posto ove godine. IMF je donio prognozu da će on pasti za upravo 5 posto, a da će nezaposlenost doći do 17,2 procenta. Na to dolazi i podatak da je od početka godine lira izgubila čak 15 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Pad vrijednosti nacionalne valute posebno pogađa privatni sektor koji ima rastući dug u stranoj valuti, upozorava AFP.
S druge strane, veliki infrastrukturni projekti provode se nesmetano i usprkos koronavirusu. Erdogan je lično otišao na gradilište ogromnog mosta, koji će, kada bude završen, biti najveći na svijetu kako bi lično pozdravio i čestitao na urađenom 4.000 radnika koji su radili svaki dan, tokom pandemije.
No, Erdogan ne može pozdraviti turističke radnike. Turska godišnje dobije 33,5 milijardi dolara od turizma. Pandemija koronavirusa dovela je do dvomesečne obustave letova.
„Suočeni s ovako zlokobnim perspektivama u ekonomiji, ekonomisti vjeruju da će uskoro Ankara morati zatražiti pomoć IMF-a", piše AFP.
No, dodaje se i da će, prije toga Erdogan isprobati sve opcije koje su mu na stolu. Ipak, njih je sve manje i manje.
Jedna od tih je da se turska ekonomija „prikači" na Federalne rezerve SAD. Zato je Erdogan nedavno poslao medicinsku pomoć Americi i zato imamo „ofanzivu šarma" prema Vašingtonu, prenosi AFP stavove turskih ekonomista s kojima je razgovarao.
Oni navode i da je drastičan pad cijena nafte dao dobar osnov za oporavak turske ekonomije, ali tek naredne godine.
„Ankara bi mogla profitirati na evropskoj kampanji kojom se žele skratiti rute snabdijevanja kako bi se uklinila na evropsko tržište i privukla investitore. To je prilika za Tursku. Cijena rada je niska, a radna snaga kvalificirana. Uz to, Turska već ima reputaciju države koja je u stanju isporučiti robu koja je kvalitetna i dolazi na vrijeme", ističe Yesilada za AFP.
I on, ali i drugi sagovornici AFP-a navode i da se zdravstveni sistem Turske pokazao jako kvalitetnim u vremenu pandemije, te je to prilika za dodatni razvoj zdravstvenog – medicinskog turizma.
