Danas, 20. oktobra, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučivat će o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije iz septembra kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva.
Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine, a prijavljena je za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti te za propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima VSTV-a. Između ostalog, na teret joj je stavljeno svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS).
Tadić se na čelu Tužilaštva BiH nalazi od septembra 2016., prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana za funkciju 2019. godine. Rad Tužilaštva BiH za vrijeme njenog mandata kritikovan je u nekoliko međunarodnih izvještaja, među kojima su onaj Misije OSCE-a u BiH, Transparency Internationala, Evropske komisije i nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Joanne Korner.
Najčešće kritike odnosile su na procesuiranje ratnih zločina, visoke korupcije i transparentnosti rada Tužilaštva.
Tadić nije unaprijedila rad na predmetima ratnih zločina
U izvještaju sutkinje Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” iz septembra 2020. zaključeno je da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina u odnosu na 2016. godinu i da rukovodstvo nije unaprijedilo rad Tužilaštva te da je zapravo došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.
Državno tužilaštvo ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke iz ranijeg izvještaja sutkinje Korner iz 2016. godine.
U izvještaju se navodi problem malog broja optužnica i upozorenje da način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina.
Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci 2020. godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, a od 1. januara do kraja juna 2021. godine podiglo samo dvije optužnice. Jedna od dvije optužnice odnosi se na Gorana Viškovića, kojeg je 2011. godine Sud Bosne i Hercegovine osudio na 18 godina zatvora zbog zločina u Vlasenici i koji se nalazi na izdržavanju kazne. Ranije je Korner ocijenila da je procesuiranje već osuđenih neadekvatno korištenje postojećih resursa.
U prošloj godini podignuto je svega 16 optužnica za ratne zločine.
Korner je kritikovala i podizanje optužnica protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine.
Korner u izvještaju navodi da Tužilaštvo BiH treba raditi samo na najsloženijim predmetima, ali to nije slučaj jer “su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”.
Tužilaštvo BiH se nije posvetilo procesuiranju visoke korupcije
Jedan od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je u Bruxellesu krajem 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, navodi da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije.
Tada je, kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH, navedena slabost tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti.
BIRN BiH je u ranijim pisanjima pokazao da je 2019. godine Tužilaštvo BiH podiglo svega 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela, a tokom 2020. taj broj bio je 12 optužnica protiv 22 osobe.
Više od polovine optužnica u 2020. godini podignuto u decembru, a ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.
Tužilaštvo BiH se u optužnicama za korupciju fokusiralo na nogometne sudije u Prvoj ligi Federacije, granične policajce i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, te na jednog državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao 150 KM. Među optuženima najviše je bilo carinika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
Prema navodima Izvještaja Transparency Internationala, Tužilaštvo BiH je tokom 2020. povećalo broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2019., prvenstveno zbog, kako se navodi, katastrofalnih rezultata iz 2019. godine, kada je Sud BiH donio samo jednu presudu za korupcijska krivična djela.
U “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ukazano je na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.
“Dodatnu zabrinutost izaziva to što je učinak specijalizovanih tužilaštava na državnom i nivou Republike Srpske zabilježio čak i dodatni pad s obzirom da Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini”, navodi se u izvještaju koji je rad ovih tužilaštava ocijenio kao “ispod svakog prihvatljivog standarda”.
Tadić se suočila s kritikama o nedovoljnoj transparentnosti
Sutkinja Korner je u svom posljednjem izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina navela kako ovo tužilaštvo treba obavještavati medije i javnost o svom radu, između ostalog i na konferencijama za medije. Ali od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i zvanično za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tokom njenog mandata drugi tužioci nisu održavali takve konferencije.
Korner je također navela da je posao glavnog tužioca da, između ostalog, sarađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužilaštva nerijetko medije u saopćenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Novinari BIRN-a BiH i drugi novinari koji su ranije govorili za tekst o transparentnosti Državnog tužilaštva često ne dobiju odgovore na upite glasnogovorniku Državnog tužilaštva. Tadić također nije odgovorila na nekoliko zahtjeva za intervju unazad godinu dana.
BIRN BiH je ranije pisao kako je Tadić promijenila raniju praksu istupanja tužilaca u javnosti. Medijski radnici su ranije mogli razgovarati i citirati državne tužioce. BIRN BiH je pisao da Tadić godinama ne dozvoljava tužiocima ove institucije da komuniciraju s medijima i da istupaju u javnosti. Više državnih tužilaca je novinarima BIRN-a BiH u nezvaničnim razgovorima potvrdilo da im glavna tužiteljica ne dozvoljava da istupaju u medijima.
