Abdul Gani Baradar, talibanski lider oslobođen iz pakistanskog zatvora na zahtjev Amerike prije manje od tri godine, pojavio se kao neprikosnoveni pobjednik 20-godišnjeg rata.
Dok je Hibatulah Ahundzada vrhovni vođa talibana, Baradar je njihov politički poglavar i najjavnije lice. Rečeno je da je u nedelju uveče krenuo iz svoje kancelarije u Dohi u Кabul. U televizijskoj izjavi o padu Кabula rekao je da je pravi test talibana tek počeo i da moraju da služe naciji.
Baradarov povratak na vlast oličava nesposobnost Afganistana da pobjegne od krvavih okova svoje prošlosti. Priča o njegovom životu je priča o neprestanom, nemilosrdnom sukobu u zemlji.
Rođen u provinciji Uruzgan 1968. godine, borio se u afganistanskim mudžahedinima protiv Sovjeta osamdesetih. Nakon što su Rusi istjerani 1992. godine i zemlja je zapala u građanski rat između suparničkih vojskovođa, Baradar je u Кandaharu postavio školu sa svojim bivšim komandantom i zetom Mohamadom Omarom. Dvojiva mula su zajedno osnovali talibane, pokret koji su predvodili mladi islamski učenjaci posvećeni vjerskom "pročišćenju" zemlje i stvaranju emirata.
Podstaknuti vjerskim žarom, mržnjom prema vojskovođama i velikom podrškom pakistanske obaveštajne agencije (ISI), talibani su 1996. godine došli na vlast nakon niza osvajanja provincijskih prestonica koje su iznenadile svijet, što im je opet pošlo za rukom poslednjih nedelja. Baradar, zamjenik Omara za koga se vjerovalo da je visoko efikasan strateg, bio je ključni arhitekta tih pobjeda.
Baradar je imao niz vojnih i administrativnih uloga u petogodišnjem talibanskom režimu, a do trenutka kada su ga Amerikanci i njihovi afganistanski saveznici svrgnuli, bio je zamjenik ministra odbrane.
Mullah Abdul Ghani Baradar to become new Afghan President under the Taliban as Ashraf Ghani set to exit. Deeply humiliating for US/NATO and Modi regime. pic.twitter.com/BHA9FSfVjp
— Praecursator 🇬🇧 🇧🇪 🇨🇮🏆 (@Praecursator007) August 15, 2021
Tokom 20-godišnjeg izgnanstva, Baradar je imao reputaciju moćnog vojskovođe i suptilnog političkog operatera. Zapadne diplomate su ga smatrale krilom Кueta Šure - talibanskog pregrupisanog vođstva u egzilu - koje je bilo najotpornije na kontrolu ISI-a i najpogodnije za političke kontakte sa Кabulom.
Administracija bivšeg američkog predsednika Baracka Obame se, međutim, više plašila njegove vojne ekspertize nego što se radovala njegovim navodno umerenim sklonostima. CIA mu je ušla u trag do Кaračija 2010. i u februaru te godine ubijedila ISI da ga uhapsi.
"Zarobljavanje Baradara je pretežno podstaknuto njegovom ulogom u ratu, a ne vjerovatnoćom da će iznenada sklopiti mir. Činjenica da su se Pakistanci držali za njega sve te godine, dobrim dijelom je zbog toga što je to od njih tražila Amerika - rekao je bivši zvaničnik.
Međutim, 2018. godine stav Vašingtona se promijenio i afganistanski izaslanik Donalda Trumpa, Zalmaj Halilzad, zatražio je od Pakistanaca da oslobode Baradara kako bi mogao da vodi pregovore u Кataru, na osnovu uvjerenja da će se on zadovoljiti dogovorom o podjeli vlasti.
"Nikada nisam vidio bilo kakvu stvarnu potkrepu tog uvjerenja - dodao je bivši zvaničnik za "Guardian".
Baradar je potpisao sporazum iz Dohe sa Amerikom u februaru 2020. godine, što je Trumpova administracija je to pozdravila kao korak ka miru.
Nakon dogovora Amerike i talibana o obustavi međusobnih borbi, trebalo je da uslede razgovori o podjeli vlasti između talibana i kabulske vlade Ašrafa Ganija.
Ti razgovori nikada se nisu makli sa mrtve tačke, a sada je jasno da su se Baradar i talibani samo igrali neko vrijeme, čekajući da Amerikanci odu kako bi pripremali posljednju ofanzivu. I uspjeli su.
