Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine predstavlja važnu polazišnu osnovu za svake buduće razgovore o reformama u Bosni i Hercegovini koje su, kako je sam sud potvrdio u više predmeta, nužne, navodi se u zajedničkom saopćenju SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke.
U saopćenju Trojke navodi se kako je ovo jedna u nizu presuda gdje je jasno naznačeno da je postojeća ustavno-pravna struktura diskirminirajuća.
"Kao i u ranijim presudama, Evropski sud za ljudska prava jasno poručuje da su diskriminisani svi građani Bosne i Hercegovine koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ali da su diskriminisani i Bošnjaci i Hrvati koji žive u entitetu Republika Srpska ili pak Srbi koji žive u entitetu Federacija BiH. Posljednja presuda potvrđuje obavezu Bosne i Hercegovine da uskladi svoje zakonodavstvo i otkloni diskriminaciju postoji još od 2002. godine. Ista dikriminacija i iste obaveze države ponovoljene su u više presuda samog Evropskog suda za ljudska prava u proteklih 20 godina. Ključna poruka i ove presude jeste da svaki oblik diskriminacije mora biti otklonjen“, stoji u saopćenju SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše setranke.
Dalje iz Trojke navode kako je Evropski sud za ljudska prava jasno prepoznao da je ustavno-pravna struktura BiH posljedica genocida i agresije.
„Sud uviđa da je ovakav ustavo-pravni aranžamn dogovoren još u Dejtonskom sporazumu i da je tada vjerovatno imao svoje opravdanje. Ključna, pak, poruka jeste da je nužno napraviti iskorak u odnosu na početna rješenja kojim la bi se otklonila dsikriminacija. Ni sam sud ne negira važnost etničkih identiteta, ali je jasno da oni ne mogu biti isključivi identiteti kojima je podređeno sve drugo. U ovom trenutku jasno je da sa ovakvim diskiminacijskim sistemom Bosna i Hercegovina ne može napraviti odlučujuće korake ka članstvu u Evropskom uniji. Štaviše, naša država ostaje jedina država u Evropi koja diskriminiše vlastite građane na osnovu njihovog etničkog porijekla ili mjesta gdje žive. To je nedopustivo“, dodaje se u saopćenju.
Ključno je pitanje implementacije, ne samo ove presude, već i svih drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava i samog Ustavnog suda BiH.
„U posljednjih 20 godina svjedočili smo mnogim historijskim presudama koje su ostale mrtvo slovo na papiru. To je odgovornost kako domaćih aktera, tako i same međunarodne zajednice, posebno Evropske unije koja je prema ovom pitanju imala ambivalentan stav. Jasno uvažavajući važnost etničkih identiteta, što ne negira ni sam sud, moramo iznači rješenja koja će otkloniti svaki oblik diskriminacije i urediti Bosnu i Hercegovinu kao modernu državu koja će garantirati poštovanje prava svih građana. Vjerujemo da u ovoj presudi i drugim presudama imamo jasan puta kako do tog cilja stići. To je odgovoran i dugotrajan proces kojem smo potpuno posvećeni. Na tom putu odbacujemo svaki populizam i nerealna obećanja. Dio političkih elita koje u potpunosti odbacuju ovu presudu i bilo kakav iskorak ka moderno uređenoj državi jasno rade protiv vlastitih građana ili ako vole više protiv pripadnika svog naroda jer je sud jasno rekao da su diskriminisani i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i ostali koji ne dijele ove etničke identitete“, stoji na kraju saopćenja.
