Druga tribina Naroda i Pravde pod nazivom „Institucionalno jačanje veza između domovine i dijaspore“ održana je u subotu 2. 7. 2022. u Frankfurtu u Njemačkoj.
Stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca danas živi van domovine, a institucionalno jačanje veza između Bosne i Hercegovine i dijaspore predstavlja važan zadatak koji se postavlja pred prvenstveno institucije države Bosne i Hercegovine, poručeno je sa tribine. Prisutnima su se u Frankfurtu obratili Azhar Sejarić, predsjednik Mladih NiP-a, Almedina Zukorlić-Pašalić, vijećnica u Općinskom vijeću Stari Grad, Kemal Ademović, zamjenik predsjednika NiP-a i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.
Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković kazao je da kako je važno da odnos između dijaspore i domovine bude dvosmjeran te da se u Bosni i Hercegovini mora shvatiti da se dijaspori mora ponuditi mnogo više, da se o dijaspori mora institucionalno brinuti, da mora postojati jasna strategija, zadaci i ko su odgovorni za njihovo izvršavanje. Time bi se, smatra Konaković, prekinulo sa dosadašnjom praksom da se od dijaspore očekuje sve, a ne nudi joj se ništa.
„Nismo u misiji da skupljamo glasove po dijaspori, iako je teško pojasniti ljudima da neko radi drukčije jer sam svjestan da se u dijasporu najčešće dolazi pred izbore po glasove. Ali smo došli jer se bojim da ljudi iz politike pogrešno objašnjavaju stanje u Bosni i Hercegovini, da se malo ili nikako govori o pokidanim vezama između domovine i dijaspore…. Večeras vam nećemo reći glasajte za našeg kandidata, za ovog ili onog, ali ću vas pozvati da se registrujete i glasate na predstojećim izborima za bilo koga za koga znate da su pošteni i kvalitetni. Veze između dijaspore su pokidane i za to uvijek krivim politiku a ne ljude koji su bili prinuđeni otići iz svoje domovine. Uzmite primjer Prijedora koji ima ogromnu dijasporu, ali nažalost vrlo mali broj ljudi se registruje, izlazi na izbore, a broj Prijedorčana u dijaspori je toliki da bi mogli izabrati probosanskog gradonačelnika. Jasno je da je politika odgovorno za manjak interesa, ali ovdje želim reći da je Bosna i Hercegovina trajna a loše politike su prolazne i molim vas da ne zanemarite domovinu zbog loših politika. Nakon izbora 1998. u Narodnoj skupštini RS-a sjedilo je 18 Bošnjaka, bez njih se nijedna vlast nije mogla napraviti, a danas imamo četiri zastupnika i to je broj koji je zagarantovan, ne moramo ni izlaziti na izbore imat ćemo četiri i to pokazuje dno koje smo dotakli. To je razlog zašto smo mi došli danas, da vam kažemo zašto je važno biti vezano za domovinu i šta se može napraviti u Bosni i Hercegovini kada imate ne 18 već samo 10 ruku u Narodnoj skupštini RS-a“, kazao je Konaković pojasnivši da Narod i Pravda nije pravila zasebnu listu u RS-u kako ne bi došlo do političkog usitnjavanja iako je NiP jedna od najjačih stranaka u tom dijelu BiH.
Kemal Ademović, zamjenik predsjednika Naroda i Pravde u svom je obraćanju kazao kako su i u Hanoveru i u Frankfurtu tribine organizirane sa ciljem da se što bolje upozna sa bosanskohercegovačkim državljanima koji žive u ovom dijelu Evrope.
„Jednu državu, pored teritorija, čini i narod. Narod je srce države, a to se srce prepolovilo, polovina naroda živi van BiH. Naš dolazak vama ovdje je iz želje da se to srce spoji. Naš politički pokret je mali pokret nastao iz čiste potrebe da mijenjamo stanje. Loša politika nije pokazivala previše interesa ni za one koji su ostali, a kamoli za one šo su otišli. Nismo dolazili prije jer smo ranije mogli donijeti samo priču, a naša dijaspora se priča naslušala. Željeli smo nešto uraditi, napraviti neke korake i onda se predstaviti vama. Zato sam vam spomenuo institucionalne korake, to je naše opredjeljenje da gradimo institucije koje će se trajno, kontinuirano i sistematski baviti važnim pitanjima među kojima je i dijaspora“, kazao je Ademović.
On je podsjetio na niz koraka koje je Narod i pravda poduzela sa ciljem uspostavljanja institucionalne saradnje između dijaspore i domovine, od imenovanja koordinatora za saradnju sa dijasporom, osnivanja Fondacije „Bosna“ do osnivanja Ureda za dijasporu u Kantonu Sarajevo, odnosno tamo gdje je NiP dio vlasti.
Mladi Kadrovi Naroda i Pravde govorili su o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, izazovima sa kojima se mladi susreću, njihovom opredjeljenju da ostanu u Bosni i Hercegovini i bore se za svoju domovinu.
„Moj život je vezan za Bosnu i Hercegovinu, ali me moje sandžačko porijeklo obavezuje da zajedno sa ljudima iz Naroda i pravde pokušam na jedan drugi, bolji način uspostaviti vezu između Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Duboko vjerujem da smo na tom polju okrenuli jednu novu stranicu institucionalne saradnje baš kao i što večeras okrećemo jednu novu stranicu u odnosu između dijaspore i domovine“, kazala je Almedina Zukorlić-Pašalić.
