Odjednom se pojavio - Ratko Mladić pred sudom u Haagu u ljeto 2011. nakon više od decenije bijega.
Bivši general vojske Republike Srpske kasnije je proglašen krivim.
Odgovoran je za opsadu Sarajeva i za genocid u Srebrenici tokom kojeg je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca u julu 1995. godine, piše DW.
Osuđena su 84 od 161 optuženika
Tribunal je osnovan prije 30 godina Rezolucijom Ujedinjenih naroda 827 od 25. maja 1992.
Posljednji krivični postupak završen je 2017. godine. Osuđena su 84 od 161 optuženika, uključujući Mladića.
Od male dvorane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dijelilo ga je samo neprobojno staklo.
Svaki njegov pokret su promatrale članice Udruženja Žena Srebrenice, čije su muževe i sinove ubili Mladićevi vojnici Vojske RS-a.
One i ostali rođaci žrtava stalno su dolazili u Haag. Bilo zbog suđenja Mladiću ili bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ili bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću, kojem je suđeno od 2002. do smrti 2006. godine.
Susret žrtava, u prostoriji za posjetitelje ili kao svjedoka u sudnici, s navodnim počiniteljima bio je u centru pravnog procesuiranja zločina počinjenih u ratovima tokom raspada bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine.
"Bilo je pozitivno iznenađenje koliko je ljudi, na primjer, u slučaju seksualnih delikata, žena i muškaraca, bilo spremno dati precizne izjave u dalekom Den Haagu", rekao je njemački advokat Wolfgang Schomburg za DW.
“I vjerovatno je za one koji su mogli svjedočiti bilo olakšanje što su u tom trenutku mogli na sudu pogledati u oči osumnjičenog počinitelja", kaže on.
Važnost suda
To se odnosi i na Međunarodni krivični sud za Ruandu. On je osnovan godinu kasnije i na njemu su osuđena 62 počinitelja genocida Hutua nad Tutsijima.
Između proljeća i ljeta 1994. u Ruandi je ubijeno do milion ljudi.
Wolfgang Schomburg bio je prvi njemački sudija na ICTY-ju. On je također sudio na sudu u Ruandi.
U razgovoru za DW naglašava važnost dva ad hoc suda, osnovanih prije tri decenije, za uspostavu Međunarodnog krivičnog suda (ICC), čije je sjedište također u nizozemskom Haagu.
ICC je nedavno izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog sumnje na nezakonite otmice ukrajinske djece.
"Sve što radi ICC ne bi bilo moguće bez preliminarnog rada ova dva suda. Dva ad hoc suda su pokazala da je, uz političku volju, moguće pozvati na odgovornost najodgovornije, uključujući predsjednike i čelnike država ili regija", kaže Schomburg.
Dokazi protiv Putina
To se odnosi i na ruskog predsjednika Putina, rekao je Schomburg:
"Čini se da su dokazi koji se odnose na otmicu djece pouzdani."
No, njemački advokat ide još dalje:
"Vidim brojne dokaze, temeljene na javnim izjavama s kojima smo svi upoznati, o pitanju mogu li odgovorni u Rusiji odgovarati za genocid, odnosno uništavanje Ukrajine kao zločina protiv čovječnosti.
Ruski agresorski rat protiv Ukrajine odnosi se na uništavanje političke ili etničke skupine i uništavanje cijelog naroda ili cijele nacije", kaže on.
I on smatra da je to tako od početka ruskog agresorskog rata 24. februara 2022. godine.
