Adis Bećiragić 13. je selektor u historiji muške košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine, uz napomenu da su Mensur Bajramović i Sabit Hadžić po dva puta vodili reprezentaciju u odvojenim mandatima, te kratkotrajni boravak na klupi (dvije utakmice u septembru 2018. godine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo) Jasmina Repeše nakon što se, zbog zdravstvenih problema, neočekivano povukao Duško Vujošević.
Bećiragić je tako krenuo stopama svog bivšeg učitelja, Mirze Delibašića, prvog i do sada najuspješnijeg trenera na klupi BiH.
Pod vodstvom legendarnog Kinđeta (a Bećiragić je tada bio reprezentativac), BiH je ratne 1993. senzacionalno izborila plasman na završnicu EP-a kroz dodatne kvalifikacije, a potom se pobrinula za još jedan podvig, osvajanjem osmog mjesta na Eurobasketu u Njemačkoj.
Podvig u Njemačkoj
Osmo mjesto iz 1993. i do danas je ostao najbolji rezultat bh. reprezentativne košarke, mada ostvaren u gotovo nemogućim uvjetima. Zna se dobro kroz kakve muke su, dok je trajala agresija na BiH, prolazili naši košarkaški radnici kako bi uopće i sakupili ekipu, a kamoli joj još omogućili kakve-takve uvjete za pripreme i nastupe.
No, neviđeni inat i upornost, želja da se dokaže da BiH postoji i na sportskom planu, uz nesporno košarkaško znanje koje su tadašnji reprezentativci stjecali mahom u KK Bosna, omogućili su nam spomenuti rezultat.
Poslije Kinđeta, u jednom mandatu na klupi BiH je sjedio Faruk Kulenović, trener iz Hrvatske. Potom je na red došla era bivšeg Delibašićevog saigrača iz najslavijih dana Bosne, Sabita Hadžića, koji nas je tri puta zaredom odveo na završnicu Evropskog prvenstva.
No, niti jednom u ta tri navrata (1997, 1999, 2001), kao uostalom, ni u godinama koje su uslijedile, drugi krug Eurobasketa nije bio dostižan za “Zmajeve”.
Hadžića je naslijedio još jedan poznati bosnaš, Draško Prodanović, potom su po jedan mandat na klupi BiH proveli Mensur Bajramović, Nenad Marković, potom ponovo Bajramović te, još jednom, Hadžić.
Okušao se na klupi “Zmajeva” i slavni hrvatski igrač i trener Aleksadar Petrović kome ni tri pobjede u prvoj fazi Evropskog prvenstva 2013. u Sloveniji nisu bile dovoljne da nas odvede u “začarani” drugi krug.
Dvije godine kasnije, na EP-u u Francuskoj nas je vodio čuveni Crnogorac Duško Ivanović, posljednji koji nas je odveo na evropsku završnicu.
Euforija zbog Vujoševića
Pokušaj sa Damirom Mulaomerovićem u narednom ciklusu završen je, nažalost, neuspjehom.
Euforiju je izazvao dolazak još jednog velikog trenerskog imena, Duška Vujoševića, koji nas je, nakon reorganizacije takmičenja pod okriljem Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), poveo u prve kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo (do tada su se učesnici SP-a određivali na osnovu rezultata na završnicama kontinentalnim šampionata).
Uspjeli smo pod vodstvom popularnog Duleta, koji je najveću slavu steko kao trener beogradskog Partizana, izboriti drugi krug kvalifikacija. No, u finišu kvalifikacija, Vujošević je zbog zdravstvenih problema bio prisiljen odstupiti.
Naslijedio ga je jednako čuveni Jasmin Repeša. Čapljinac koji je trenersku karijeru izgradio u Hrvatskoj, trajao je koliko i završnica kvalifikacija za SP, odnosno samo dvije utakmice.
Bio je to znak za čelnike KSBiH da se napokon okrenu domaćim, perspektivnim kadrovima.
Izbor je pao na Vedrana Bosnića, bivšeg juniora KK Bosna, koji je nakon bogate igračke karijere u inozemstvu, pokazao značajan trenerski potencijal, između ostalog kao selektor Švedske.
Ostavka Bosnića
Njegov mandat je obilježio plasman na Evropsko prvenstvo, prvo na kojem ćemo u septembru ove godine igrati nakon duže pauze.
No, Bosnić neće voditi “Zmajeve”, jer je prije desetak dana, naprasno, odlučio podnijeti ostavku, zbog nesporazuma sa Kancelarijom Košarkaškog saveza BiH.
Svi pokušaji čelnika KSBiH da izglade nesporazume ostali su uzaludni, a u pravom cajtnotu, jer već za tri dana slijedi okupljanje reprezentacije uoči nastavka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2023. godine, na kraju je ipak pronađeno dobro rješenje.
Ne treba sumnjati da će Adis Bećiragić, nakon bogate inozemne igračke i trenerske karijere (najviše u Turskoj), dati sve sebe da i kao selektor ostavi značajan trag.
Za početak to će biti mečevi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, već početkom jula, a potom u septembru i završnica Evropskog prvenstva.
SVI SELEKTORI
1993. Mirza Delibašić
1993–1995. Faruk Kulenović
1995–2001. Sabit Hadžić
2001–2003. Draško Prodanović
2004–2005. Mensur Bajramović
2006–2007. Nenad Marković
2008–2010. Mensur Bajramović
2010–2011. Sabit Hadžić
2012–2013. Aleksandar Petrović
2014–2015. Duško Ivanović
2016. Damir Mulaomerović
2017–2018. Duško Vujošević
2018. Jasmin Repeša (privremeno)
2018–2022. Vedran Bosnić
2022. Adis Bećiragić
NASTUPI BiH NA EVROPSKOM PRVENSTVU
2015. Eurobasket prvi krug
2013. Eurobasket prvi krug
2011. Eurobasket prvi krug
2005. Eurobasket prvi krug
2003. Eurobasket prvi krug
2001. Eurobasket prvi krug
1999. Eurobasket prvi krug
1997. Eurobasket prvi krug
1993. Eurobasket 8. mjesto
