Problemi u vezi sa izborom nedostajućeg sudije Ustavnog suda BiH iz FBiH koji traju od početka godine, dugoročno bi se mogli odraziti i na izbor i popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu BiH i u narednom periodu.
Trenutno se ne nazire mogućnost da bi vladajuća većina do kraja godine mogli riješiti pitanje imenovanja sudije iz FBiH koje je trenutno „zakočeno“ jer se spore oko toga hoće li nadležna komisija Predstavničkom domu Parlamenta FBiH dostaviti samo ime Marina Vukoje, kao prvorangiranog kandidata ili i ime Sanele Gorušanović- Butigan kao drugoplasirane sa liste uspješnih kandidata.
Poznata su protivljenja imenovanja Vukoje kojeg povezuju s HDZ-om.
Ako Parlament FBiH do kraja godine ne izabere nedostajućeg sudiju iz FBiH, onda će Ustavni sud BiH u narednu godinu ući s ukupno šest , od potrebnih devet sudija.
Sutkinja Palavrić od naredne godine u penziji
Naime, sudija Zlatko M. Knežević najavio je da do kraja ove godine ide u prijevremenu penziju, a naredne godine i sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić ide u redovnu penziju, jer navršava 70 godina, kada sudijama Ustavnog suda prestaje mandat.
Ukoliko Parlament FBiH ne riješi u dogledno vrijeme situaciju s izborom sudije za koji je okončana konkursnu proceduru, to znači da bi u narednoj godini Ustavni sud BiH radio samo s dvoje domaćih i troje stranih sudija!
Također, treba voditi računa o tome da već početkom naredne godine Parlament FBiH treba pravovremeno raspisati konkurs i provesti konkursnu proceduru za sudiju koji će doći na mjesto Palavrić i također će ga birati Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Iako pojedini političari, naročito oni iz SDA u javnosti pokušavaju predstaviti lažnu sliku kako se sudije u Ustavni sud BiH ne biraju prema pripadnosti nekom narodu ili stranci, nije tačno ni jedno ni drugo.
I do sada su iz FBiH birana po dva Hrvata i dva Bošnjaka, a iz RS dva Srbina i uvijek su uz njihova imena bila vezana imena stranaka.
Za sudije Bošnjake SDA, za sudije Hrvate HDZ, a za sudije Srbe SDS ili SNSD.
Scenarij režima iz RS
Premda je u aktuelnom političkom trenutku i situaciji u BiH, kada SNSD zagovara separatističke ideje i gotovo svakodnevno udara na ustavni poredak BiH, a HDZ-a ga u tome ponekad otvoreno ili prećutno podržava, razumljiv strah da za sudiju bude imenovan Vukoja koji je blizak HDZ-u, pitanje je kako će se to odraziti na izbor sudije koji će doći umjesto Palavrić?
Hoćemo li opet svjedočiti blokadama i međusobnim optuživanjima da će budući sudija Bošnjak biti blizak nekoj stranci i hoće li to na duže vrijeme ostaviti Ustavni sud BiH nepopunjen.
U penziju uskoro idu i sudije Ćeman i Galić
Ono što unosi još veću neizvjesnost jeste to da nakon Palavrić i to 2025. godine u penziju odlazi sudija Mirsad Ćeman, a 2026. godine 70 godina života navršava i sutkinja Valerija Galić.
To znači da aktuelni, „krnji“ saziv Ustavnog suda BiH odlazi u penziju u mandatu ovog saziva Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i da će trenutni federalni parlamentarci faktički birati čak četiri sudije . To je svojevrsni kuriozitet, jer je rijetkost da u četiri godine čak četvero sudija odu u penziju.
No, već sada se treba razmišljati o tome kako će se (ne)imenovanje Vukoje ili Sanele Gorušanović- Butigan odraziti na buduća imenovanja nasljednika sudija koji će u naredne tri godine u penziju.
Hoće li ih uopšte biti, s obzirom da svjedočimo neizboru, međusobnim političkim optužbama, koje idu i do onih za izdaju ukoliko se izabere Vukoja?
Upitan je i razvoj situacije sa izborom sudija iz RS koji je u tom entitetu potpuno blokiran, jer tamošnje vlasti ne pokazuju namjeru da imenuju nedostajućeg sudiju iz tog entiteta u Ustavni sud BiH, a nakon što je prije skoro godinu u penziju otišao sudija Miodrag Simović.
Kada Knežević za nešto više od tri mjeseca ode u prijevremenu penziju, u Ustavnom sudu BiH neće biti nijednog sudije iz RS.
Scenarij i udar režima iz RS
Jasno je da na ovaj način iz RS žele oslabiti Ustavni sud BiH koji je poput mnogih drugih pravosudnih institucija na državnom nivou bio na meti napada režima Milorada Dodika.
Podsjećamo, da su i Narodna skupština RS i Milorad Dodik ranije pozivali sudiju Kneževića da da napusti Ustavni sud BiH.
Ustavni sud BiH je poteze NSRS-a ranije ocijenio kao neustavno djelovanje, koje smatra veoma ozbiljnim pritiskom na samostalnost i nezavisnost tog suda.
Svakako da sva ova dešavanja treba posmatrati i u kontekstu zahtjeva iz RS i pozicije i opozicije da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije i vjerovatno će neizbor sudija u ovaj sud biti jedan od njihovih mehanizama ucjene za ostvarenje njihovih želja.
Iako su iz Ustavnog suda BiH ranije poručili da odredbe Ustava Bosne i Hercegovine ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, te kako bi to spriječili nedavno su donijeli Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda i brisali odredbu člana 39. tih pravila čime je omogućeno da Sud zasjeda bez obzira na to koliko je sudija iz jednog ili drugog entiteta prisutno, ova izmjena ne rješava problem popunjavanja Ustavnog suda BiH.
I premda je to apsurdno, ipak, rješenje tog problema je u rukama političara ili visokog predstavnika Christiana Schmidta od kojeg se očekuje da pretpostavljeni scenarij „pražnjenja“, a nepopunjavanja Ustavnog suda ne gleda „skrštenih ruku“.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH između ostalog, nadležan je da odlučuje o sporovima između dva entiteta, BIH i entiteta, te sporovima između institucija BiH, kao i za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.
Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Pozicioniran je kao samostalna i nezavisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.
Ustavni sud BiH u punom, propisanom sastavu broji devet sudaca, od čega četiri bira Parlament Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a troje međunarodnih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
U Ustavnom sudu BiH od stranih sudija trenutno su Angelika Nussberger, iz Njemačke, Helen Keller iz Švicarske i Ledi Bianku iz Albanije.
