Novo istraživanje objavljeno u časopisu Obesity sugerira da sredovječni muškarci s porodičnom historijom Alzheimerove bolesti mogu doživjeti nižu kognitivnu funkciju i manji volumen mozga ako imaju više razine masti u gušterači i jetri.
Ova studija, koju su vodili dr. sc. Michal Schnaider Beeri iz Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti Herbert i Jacqueline Krieger Klein s Instituta za zdravlje mozga Rutgers, rasvjetljava odnos između čimbenika povezanih s pretilošću i zdravlja mozga u srednjim godinama.
Studija se fokusirala na 204 odrasle osobe, pretežno žene, u dobi 40 – 65 godina, koje su bile potomci pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Magnetnom rezonancijom trbušne šupljine naučnici su mjerili nivo masti u gušterači, jetri i abdomenu, dok su raznim testovima procijenjene kognitivne funkcije.
Rezultati su pokazali da je povećana masnoća u gušterači povezana sa slabijom kognicijom i smanjenim volumenom mozga kod sredovječnih muškaraca s visokim rizikom od Alzheimerove bolesti, ali ne i kod žena.
Ovo sugerira potencijalnu spolno specifičnu povezanost između distribucije abdominalnog sala i zdravlja mozga.
Dok točni razlozi jače povezanosti kod muškaraca ostaju nejasni, viši nivo masti u gušterači kod muškaraca u poređenju sa ženama mogla bi igrati ulogu. Međutim, važno je napomenuti da studija naglašava povezanost, a ne uzročnu vezu između masti u gušterači i kognitivnih problema.
Dr. sc. Yuko Hara, iz Fondacije za otkrivanje lijekova za Alzheimerovu bolest, za Everyday Health objašnjava da prekomjerna masnoća gušterače može oslabiti izlučivanje inzulina i dovesti do inzulinske rezistencije, a oboje je povezano s dijabetesom tipa 2 – značajnim faktorima rizika za demenciju.
Studija dovodi u pitanje korištenje indeksa tjelesne mase (BMI) kao primarne mjere kognitivnih rizika povezanih s pretilošću, sugerirajući da procjena raspodjele masti u određenim organima ili tkivima može pružiti bolji uvid u rizik od demencije.
Međutim, nalazi studije ograničeni su na srednjovječne potomke pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti i potrebna su daljnja istraživanja s većim i raznolikijim grupama kako bi se potvrdili ovi rezultati.
Unatoč nepostojanju rutinskih kliničkih mjera za postotak masti u trbušnim organima, rješavanje metaboličkih zdravstvenih rizika kao što su pretilost i dijabetes tipa 2 ključno je za zdravlje mozga i prevenciju demencije.
Stručnjaci predlažu razne intervencije u načinu života, uključujući povećanu tjelesnu aktivnost, upravljanje hroničnim stanjima i pridržavanje prehrane koja je zdrava za mozak, poput mediteranske prehrane, kako bi se promicalo metaboličko zdravlje i očuvala funkcija mozga.
