Tihi rat unutar pravosudnih organa BiH prijeti da eskalira. Glavni akteri su Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV) i Sud BiH. Razmjere ovog klinča još nisu u cijelosti vidljive ali je jasno da ostavljaju traga na efikasnost, transparentnost i na kraju harmonizirani odnos između institucija.
Sve je krenulo od odluke Suda BiH da poništi novi Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriterije za ocjenjivanje rada sudija u BiH, koji je donio VSTV.
Presedan, ali ne u pravnom smislu
"Pravilnim tumačenjem citirane odredbe jasno proizlazi da je VSTV nadležan i ovlašten da utvrđuje kriterije za ocjenjivanje, a ne da uređuje postupak ocjenjivanja i time donosi Pravilnik kao provedbeni propis. Da je intencija zakonodavca bila da VSTV-u da nadležnost za postupak ocjenjivanja i da donosi pravilnik, onda bi takvo ovlaštenje bilo propisno Zakonom, kako je to propisano npr. za pitanje imenovanja. Pravna situacija u kojoj Zakon o VSTV-u ne uređuje postupak donošenja Pravilnika o postupku ocjenjivanja nedvosmisleno ukazuje da postupak donošenja osporavanog Pravilnika nije proveden u skladu sa Zakonom, zbog čega je osporavani Pravilnik neovisno o svom sadržaju nezakonit. Shodno navedenom, u postupku donošenja osporavanog Pravilnika učinjen je propust koji Pravilnik kao cjelinu čini nezakonitim“, navodi se u presudi.
Ovaj pravilnik je VSTV donio u septembru 2018. godine . Tim propisima u sistem ocjenjivanja, između ostalog, uvela se analitička ocjena rada i povećao se broj izvora za utvrđivanje ocjene rada, s ciljem utvrđivanja i davanje sveobuhvatne ocjene rada za svakog nosioca pravosudne funkcije, na osnovu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. VSTV je pored pravilnika usvojio i Kriterije za ocjenjivanje rada sudija u BiH.
Ova presuda je svojevrstan presedan, ali ne u pravnom smislu.
Kako nam je rečeno, nakon što je prošle godine Ustavni sud BiH odbacio inicijativu Suda BiH za ocjenu ustavnosti Kriterija za ocjenjivanje sudija i tužilaca u BiH „Sud BiH na sebe preuzeo ulogu Ustavnog suda i proglasio nezakonitim ovaj opći akt VSTV-a, koji se, između ostalog, odnosi i na Sud BiH koji do tih akata VSTV-a BiH usvojenim na bazi peer review preporuka EU nije bio podvrgnut nikakvom ocjenjivanju“.
"Naime, iako kao sud redovne nadležnosti nije ovlašten ocjenjivati saglasnost podzakonskih pravnim akata sa Zakonom, za šta je nadležan isključivo Ustavni sud, Sud BiH je sam sebi prisvojio ovlaštenje Ustavnog suda, da suštinski odluči u vlastitu korist i ukine pravilnik i kriterije za ocjenjivanje sudija koje je usvojio VSTS, na bazi preporuka EU, koji se između ostalog odnosi i na sudije tog suda.
Da apsurd bude veći sam Sud BiH se u svojstvu stranke prošle godine pojavio pred Ustavnim sudom BiH sa incijativom za ocjenu ustavnosti ovih kriterija i Ustavni sud je odbio ovu njegovu inicijativu, smatrajući da su kriteriji usaglašeni sa zakonom o VSTV-u. Nakon toga Sud BiH, odlučujući u vlastitu korist, prekoračujući granice svojih ovlaštenja i donosi potpuno suprotnu odluku od odluke Ustavnog suda a sam proglašava Pravilnik i Kriterije nezakonitim, koristeći činjenicu da se protiv ne može izjaviti žalba ta koda nije podložna preispitivanju od strane nekog drugog ili Ustavnog suda“, kaže za Raport izvor dobro upućen u tematiku ustavnog prava.
Razloga za ovakvo postupanje je nekoliko, dodaje naš izvor, naglašavajući da je prvi od njih je želja da se po svaki cijenu izbjegne bilo kakvo ocjenjivanje sudija Suda BIH, a s druge strna nametanje Suda BiH kao svojevrsnog Vrhovnog suda BiH.
Ne komentarisati, već osporavati
Međutim, iz Suda BiH kažu nam da je ova institucija donijela presudu u cijelosti u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, a po tužbi sutkinje Okružnog suda Banja Luka Olge Pantić.
„Kao i svaka druga, tako i ova presuda je podložna preispitivanju u sistemu pravnih lijekova. U bilo kojoj zemlji gdje vrijedi načelo vladavine prava, sudske presude se ne komentarišu, već ih nezadovoljne stranke, eventualno osporavaju u pomenutom sistemu pravnih lijekova“, kažu nam sa Suda BiH.
Prema mišljenju relevantnih pravnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava, može se gledati i politički kontekst ove odluke Suda BiH, jer će sigurno poslužiti kao model za brojne druge odluke kojima će se bez prava žalbe, kreirati ustavno-pravni sistem mimo ustavnih procedura i to predstavljati pod krinkom načela vladavine prava, iako se radi o klasičnom pravnom nasilju.
