Čini se da pomakom prema inteligentnim rješenjima vođenim umjetnom inteligencijom u saobraćaju započinje i nova era prometne signalizacije.
Stručnjaci sa univerziteta iz Sjeverne Karoline su tako predstavili inovativan sistem saobraćajne svjetlosne signalizacije koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi optimizirao protok vozila na raskrsnicama u gradovima. Ovaj napredni signalni sistem semafora ne samo da bi smanjio gužve u gradskom prometu nego bi i vozačima omogućio značajne uštede u novcu i vremenu, piše The Sun.
Ideja je da se četvrto svjetlo, nazvano "bijelo svjetlo", integrira u signalizaciju, posebice za regulaciju prometa autonomnih vozila. Ovo svjetlo bi bilo sinkronizirano s računarskim sistemima samovozećih automobila, pružajući im jasne smjernice na raskrsnicama.
Prema istraživačima, "bijelo svjetlo" ne samo da će unaprijediti protok prometa već i smanjiti potrošnju energije (goriva) vozila, osobito u situacijama gdje autonomna vozila dominiraju saobraćajem. Testiranja su pokazala da veći broj autonomnih vozila na cesti značajno smanjuje gužve i troškove goriva.
Novi sistem također uključuje komunikaciju između autonomnih vozila i središnjeg računarskog sistema putem pametnih semafora. Ovo bi omogućilo koordinaciju prometa na najefikasniji način, čime bi se poboljšala ukupna fluidnost cestovnog prometa.
Osim toga, sistem je fleksibilan. Kada je veći broj vozača ljudi na cesti, signalizacija bi se vratila na konvencionalni sistem crvenih, žutih i zelenih svjetala, čime se osigurava kontinuirana sigurnost i usklađenost s različitim voznim stilovima.
"Četvrto svjetlo bi se koristilo za regulaciju prometa za samovozeća autonomna vozila i sinkronizirat će se s njihovim računarskim sistemima", rekao je voditelj istraživanja Ali Hajbabaie.
Hajbabaie i njegov tim testirali su koncept "bijelog svjetla" na složenim simulatorima mikroprometa, koji su bili podešeni da predviđaju različite situacije koje bi se mogle pojaviti na cesti i kako će samovozeći automobili na njih reagirati.
Iako implementacija ovog naprednog sistema može biti izazovna, istraživači već planiraju pilot-projekte kako bi testirali njegovu funkcionalnost u stvarnim uvjetima. Ovi napori predstavljaju korak prema budućnosti cestovnog saobraćaja koja je pametnija, efikasnija i ekološki prihvatljivija.
