Svjetski okeani proživjeli su cijelu godinu neviđene vrućine, s novim temperaturnim rekordom koji se obara svaki dan, pokazuju novi podaci, piše CNN.
Globalne površinske temperature okeana počele su obarati dnevne rekorde sredinom marta prošle godine, prema podacima Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) i Climate Reanalyzera Univerziteta Maine, potaknuvši zabrinutost za morski život i ekstremne vremenske uvjete širom planeta.
"Amplituda kojom su oboreni prijašnji rekordi temperature površine mora 2023., a sada ponovno 2024., vanredna je", rekao je Joel Hirschi, pomoćnik voditelja modeliranja morskih sustava u Nacionalnom oceanografskom centru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Globalne prosječne temperature okeana u 2023. bile su 0,25 stepeni Celzijusa toplije nego prethodne godine, rekao je Gregory C. Johnson, okeanograf NOAA. Taj porast je "ekvivalent zagrijavanju u trajanju od oko dva desetljeća u jednoj godini", rekao je za CNN. "Dakle, prilično je velik, prilično značajan i pomalo iznenađujući."
Naučnici kažu da se toplina okeana pojačava globalnim zagrijavanjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem, potaknutim El Ninjom, prirodnim klimatskim obrascem obilježenim temperaturama okeana višim od prosjeka.
Glavne posljedice su na morski život i globalno vrijeme. Globalna toplina okeana može dodati više snage uraganima i drugim ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući vruće valove vrućine i intenzivne kiše.
Visoke temperature okeana već su se pokazale katastrofalnima za koralje. Veliki koraljni greben u Australiji doživljava svoj sedmi događaj masovnog izbjeljivanja, objavile su vlasti u martu nakon istraživanja.
Izbjeljivanje se događa kada koralji izloženi toplinskom stresu oslobađaju alge koje žive u njihovom tkivu i osiguravaju im izvor hrane. Ako temperature okeana ostanu previsoke predugo, koralji mogu gladovati i umrijeti.
Podaci iz NOAA-inog alata Coral Reef Watch pokazuju da problem nadilazi Australiju i da bi se svijet mogao suočiti s četvrtim globalnim masovnim izbjeljivanjem koralja u sljedećih nekoliko mjeseci.
Vrućina okeana priprema pozornicu za još jače uragane. "Što je okean topliji, to je više energije za poticanje oluja dostupno", rekla je Karina von Schuckmann, okeanografkinja u Mercator Ocean Internationalu u Francuskoj.
Temperature su bile bez presedana u sjevernom Atlantiku, području okeana ključnom za formiranje uragana, iznenadivši neke naučnike koji još uvijek pokušavaju otkriti tačne uzroke.
"Ponekad su rekordi (u sjevernom Atlantiku) oboreni za margine koje su gotovo statistički nemoguće", rekao je za CNN Brian McNoldy, viši znanstveni suradnik na Rosenstiel školi Sveučilišta u Miamiju.
Ako se vrlo visoke temperature oceana nastave u drugoj polovici 2024. i razvije se događaj La Ninja — pandan El Ninju koji teži pojačati atlantsku sezonu uragana — "to bi povećalo rizik od vrlo aktivne sezone uragana", rekao je Hirschi.
Oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva koja zagrijavaju planet pohranjuje se u oceanima. "Mjerenje zagrijavanja oceana omogućuje nam praćenje statusa i evolucije planetarnog zagrijavanja", rekao je Schuckmann za CNN. “Okean je stražar globalnog zatopljenja.”
El Ninjo slabi i predviđa se da će nestati tokom sljedećih nekoliko mjeseci, što bi moglo izravnati rekordne temperature okeana, posebno ako ga zamijene učinci hlađenja La Ninje.
"U prošlosti su se vrijednosti površinske temperature smanjile nakon prolaska El Ninja", rekao je Schuckmann. No, dodala je, trenutno je nemoguće predvidjeti kada će toplina okeana pasti ispod rekordnih razina.
Iako će prirodna klimatska varijabilnost uzrokovati fluktuacije temperatura okeana, dugoročno, rekao je Johnson iz NOAA-e, trebali bismo očekivati da će "nastaviti obarati rekorde sve dok koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi budu rasle."