I dalje u Glavnom centru za brojanje u Zetri traje prebrojavanje glasova za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Broje se listići iz izbornih jedinica Banjaluka, Brčko i Bijeljina. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), proces brojanja mogao bi biti završen najkasnije za osam dana. No, u nekoliko navrata ova naredba o ponovnom brojanju glasova problematizirala je i pitanje zakonitosti. Iz CIK-a su otklonili sumnje i poručili kako je sve urađeno po nametnutim naredbama OHR-a.
Tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo krajem jula, proširene su ovlasti Centralne izborne komisije da, osim općinskim i gradskim izbornim komisijamа i biračkim odborima, može izdati naredbu i Glavnom centru za brojanje glasova, što do sada nije bio slučaj. Izborni zakon prije ovih izmjena nije predviđao tu odredbu.
"Tim izmjenama Izbornog zakona BiH je proširen član 6. 7 Izbornog zakona koji je propisao da Centralna izborna komisija, kada odlučuje po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja da naredi Centru za brojanje poduzimanje određenih radnji u cilju ispravnog utvrđivanja rezultata izbora. To je novina i sad neko postavlja pitanje:' Kako to može sada CIK narediti?' Mogu opštinske izborne komisije, a ne može CIK jer se to nekome ne sviđa. Dakle, to je jedna tehnička radnja i ovdje nema nikakve politike i nezakonitih radnji", kaže predsjednik Centralne izborne komsije Suad Arnautović.
Na CIK-ovu odluku o ponovnom brojanju glasova reagovali su iz SNSD-a koji je najavio i tužbu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog sumnje u cijeli proces. Ranije je na naredbu reagovao i član CIK-a Vlado Rogić tvrdeći da su se prvo trebali potvrditi izborni rezultati, pa onda utvrđivati izborne nepravilnosti. Budući da je CIК postupio po naredbama OHR-a, koji je za BHT ponovo potvrdio da je sve rađeno u skladu sa novim izmjenama zakona, postavlja se pitanje tumači li se jednako Izborni zakon.
"Naređujući, a da prethodno nismo razmotrili sve prigovore i žalbe, sve podneske, mi smo donijeli odluku o, možemo mi to zvati i kontrolno brojanje, ali to je, u suštini, ponovno prebrojavanje i mi smo na taj način obesmislili kompletan proces ponovnog prebrojavanja, koji je izričito propisan zakonom", rekao je član CIK-a BiH Vlado Roglić (11. 10. 2022.)
Iz OHR-a su naveli:
"Visoki predstavnik u potpunosti podržava Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegoviine kao nezavisnu državnu instituciju koja vrši svoje zakonske nadležnosti, uključujući i nadležnost da osigura da se propisi CIK-a koji se odnose na indirektne izbore prilagode novom zakonskom okviru, u skladu sa amandmanima visokog predstavnika", navode iz OHR-a.
Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić ističe da se mora voditi računa i o rokovima u vezi s objavljivanjem zvaničnih rezultata, jer postoji mogućnost podnošenja žalbi. Rok CIK-a za objavu zvaničnih i potvrđenih rezultata Općih izbora je 30 dana od dana održavanja izbora i teoretski je moguće da se, kao i ranijih izbornih godina, utvrde rezultati za ona mjesta u kojima nisu utvrđene izborne nepravilnosti.
"Centralna izborna komisija mora ubrzati taj postupak jer su skraćeni svi rokovi pa čak i odluke suda, koji u roku od tri dana mora donijeti odluku, upravo da bi se ispoštovao taj rok da se trideseti dan nakon održanih redovniih izbora moraju objaviti konačni i službeni rezultati izbora", upozorava bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić
Kako navodi BHRT, Centralna izborna komisija BiH imala je na uvid određene materijalne dokaze, kao što su video-snimci i dokumenti koji dokazuju da je cijeli proces oko izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kontaminiran, a u Izvještaju Glavnog centra za brojanje glasova, koji će biti dostavljen CIK-u, pokazaće se o kolikoj i kakvoj količini nepravilnosti je riječ.
