Historija pokazuje da je mnogo lakše započeti rat nego ga okončati.
To svakako važi za invaziju na Afganistan 2001. i Irak 2003. koje su predvodile SAD. A isto bi se moglo ispostaviti i za predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, piše BBC.
Postoji stari aksiom da vojni planovi nikada ne prežive prvi kontakt sa neprijateljem. Čini se da to svakako važi za ruske snage u Ukrajini.
Ed Arnold, stručnjak za evropsku sigurnost na Royal United Services Institute (Rusi), opisuje početni napad Rusije kao "nepovoljan" i "sporiji od očekivanog".
On ukazuje na niz razloga. Vojna doktrina za invaziju, kaže on, obično je "ići na nadmoćnu silu". Dok je Rusija na granici skupila između 150.000 i 190.000 vojnika, do sada ih nije sve iskoristila.
To bi moglo biti zato što će Rusiji trebati za kasnije faze invazije. Normalno je da vojske drže rezerve dok prilagođavaju planove.
Zapadni zvaničnici procjenjuju da je početni napad uključivao oko polovinu snaga koje je okupio. Početna invazija dodatno je zakomplikovana napadima iz više pravaca.
Rusija također nije koristila svoju artiljeriju i vazdušne udare onoliko intenzivno kako se očekivalo. Ali Arnold dodaje: "Ključna stvar je da se oni suočavaju sa veoma jakim ukrajinskim otporom, što mislim da nisu očekivali."
Uz to, on vjeruje da će se ruski vojni komandant brzo prilagoditi svim zastojima. General Sir Richard Barrons, bivši visoki britanski vojni komandant, kaže da se i dalje čini da će Rusi "prilično brzo osigurati svoje vojne ciljeve".
General Barrons kaže da je sasvim jasno da su početni ciljevi ruske ofanzive "slomiti ukrajinsku vojsku, ukloniti centralnu vladu i pripojiti dio Ukrajine kako bi se apsorbirao u širu Rusiju".
Čini se da je Rusija već napredovala u nekim od tih ciljeva. Napreduje sa juga. Ruske snage su sada napravile kopneni most u Ukrajinu sa Krima, koji su napali 2014. godine.
Ed Arnold ovo opisuje kao "skroman cilj". Ali odavde mogu pokušati da opkole ukrajinske snage koje se brane na istoku.
Neke od najiskusnijih ukrajinskih trupa su ukopane duž linije kontakta, gdje se bore protiv separatista koje podržava Rusija posljednjih osam godina.
Čini se da su se do sada hrabro borili protiv ruskih napora da probiju svoje linije sa okupiranih teritorija Donjecka i Luganska. Ali će im biti mnogo teže ako budu okruženi.
Činjenica je da je značajan dio ukrajinskih oružanih snaga već vezan u borbama i da će im biti teško da se prepozicioniraju.
Rusija je također značajno napredovala u Kijevu. Zauzimanje glavnog grada je drugi glavni cilj, ne samo zato što je centar vlasti i vođenje otpora.
Predsjednik Putin želi zamijeniti demokratski izabranu vlast predsjednika Zelenskog svojim vlastitim, popustljivijim režimom. Ed Arnold iz RUSI kaže da "sve manje od toga da zauzimanje Kijeva ne bi postiglo ciljeve Rusije".
Sada se postavlja pitanje koliko će to biti lako? Čini se da ruske snage pokušavaju opkoliti grad. Ali vjerovatno će se suočiti sa čvršćim otporom što se dublje probijaju.
Urbano ratovanje često daje prednost defanzivcu. Napadačkim snagama će biti teže manevrirati od ulice do ulice, gdje zgrade postaju odbrambeni položaji. Civili također mogu postati dio otpora i potencijalne mete. Gradski rat je najteži i najkrvaviji za svaku vojsku koja napreduje i zahtijeva više snaga.
Rijeka Dnjepar čini prirodnu barijeru između istočne i zapadne Ukrajine. Ed Arnold to opisuje kao potencijalnu "granicu eksploatacije" za ruske snage.
Ako uspiju da zauzmu Kijev i ostatak zemlje, onda gospodin Arnold sugeriše da može biti malo prednosti u guranju dalje na zapad. Predsjednik Putin se možda nada da će se otpor srušiti nakon što njegove snage zauzmu glavni grad i poraze ukrajinsku vojsku.
Ali dok bi 190.000 vojnika moglo biti dovoljno za izvođenje invazije, vojni stručnjaci sumnjaju da li je to dovoljno za okupaciju druge po veličini zemlje u Evropi. Ukrajina je veća od Francuske. General Barrons, koji je bio britanski vojni komandant u Iraku, kaže: "Ako je Putinova namjera bila da okupira cijelu Ukrajinu sa snagama od oko 150.000, to bi moglo funkcionirati samo ako ima pristanak stanovništva."
On kaže da, iako postoji dio stanovništva koji se drži Rusije na istoku, svaka vlada koju bi postavila Rusija bi se borila da vlada uz saglasnost oko 40 miliona stanovnika.
General Barrons vjeruje da, iako Rusija ima snage da na kraju porazi ukrajinsku vojsku, to bi mogla biti zamijenjena "veoma otpornom pobunom". Bilo kakvo očekivanje predsjednika Putina da može kontrolisati cijelu zemlju, kaže on, "može biti velika pogrešna procjena".
