Stručnjaci su se poigrali s 10 brojeva koji nam govore koji su nam pregledi i navike najvažniji.
Ostati u formi i zdravi jedan je od najsigurnijih načina za dugovječnost. Ali to može biti teško kada postoji mnogo različitih pravila i savjeta koje treba slijediti. Nažalost, ne postoji čarobna pilula koja nam može pomoći da živimo duže - moramo se brinuti o sebi, a to uključuje pametan odabir što jedemo, koliko se krećemo, s kim provodimo vrijeme, kako se opuštamo, koliko kvalitetno spavamo i na koje preglede redovito idemo. Stručnjaci su se poigrali s 10 brojeva koji nam govore koji su nam pregledi i navike najvažniji.
- 8 sati sna
Dovoljno sna može poboljšati naše cjelokupno zdravlje, a kada spavamo naše tijelo obavlja vitalni posao koji nam pomaže da se odmorimo i regeneriramo. Preporuka je da spavamo od sedam do devet sati- idealno osam sati. Jedna studija s Odjela za kliničku neuroznanost u Stockholmu u Švedskoj pokazala je da je prosječno pet sati ili manje sna po noći tokom vikenda povećalo izglede za smrt za 52 posto, u usporedbi s najmanje sedam sati sna.
- 5 porcija voća i povrća
Zbog hranjivih tvari koje voće i povrće sadrži, ljudi koji ga jedu više imaju tendenciju da žive duže. Savjetuje se u danu pojesti pet porcija voća i povrća (jedna porcija je jedan komad voćke ili, npr. šalica brokule). Neka voće i povrće bude što šarenije jer prirodni pigmenti koji im daju boju jaki su antioksidansi koji pomažu spriječiti srčane i bolesti krvnog sistema bolesti i rak.
- 75 minuta energičnog vježbanja
Svake sedmice svi bismo trebali energičnije vježbati 75 minuta, a to uključuje trčanje, bicikliranje uzbrdo, igranje tenisa ili košarke. Jednak učinak ima i 150 minuta umjerene tjelovježbe.
Izvanredna studija u "JAMA Network Open-u" iz 2018. godine otkrila je da nevježbanje povećava rizik od prerane smrti zbog kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i pušenja. Utvrđeno je i da su stariji ljudi koji vježbaju jači, sretniji, zdraviji i ne doživljavaju nagli pad kognitivnih sposobnosti. Istraživači Brighama Younga izračunali su da su vježbači po biološkoj dobi čak devet godina mlađi od nevježbača.
- 1 kocka čokolade
Jedna kocka čokolade dnevno može nam pomoći da živimo duže, ali to se odnosi samo na onu čokoladu koja ima 70 i više posto kakaa. Njegova su zrna prepuna antioksidanata koji pomažu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Jedna žena, koja je doživjela 122 godine, rekla je da se njezino dobro zdravlje svodi na redovno jedenje tamne čokolade.
- 10 minuta meditacije
Studija provedena na Univerziteta Binghamton u New Yorku otkrila je da meditacija 10 do 15 minuta dnevno može povećati sposobnost mozga da se usredotoči na zadatke. Prema dr. Joeu Dispenzi, meditacijom se može postići dobrobit koju biste najviše željeli postići. Odnosno meditacija će omogućiti pristup operativnom sistemu podsvjesnog uma kako bismo mogli nadići to na naprosto budemo naše misli, uvjerenja, postupci i emocije te da ih počnemo promatrati… Tako da, kad jednom to postignemo, podsviješću možemo reprogramirati svoj mozak i tijelo na novi um.
- Svaki 30. dan samopregled
Stručnjaci kažu da treba provjeravati grudi jednom mjesečno kako bismo uočili kvržice i druge neuobičajene promjene. Muškarci također trebaju provjeravati svoje testise jednom mjesečno.
- Svake 2. godine
Na preglede očiju trebali bismo ići svake dvije godine. Važno je testirati vid i zdravlje očiju jer možemo otkriti rane simptome nekih drugih bolesti kao što su dijabetes. Žene bi svake dvije godine trebale odlaziti i na mamografske preglede kako bi na vrijeme uočili rak i povisili šanse za izlječenje.
- 1 dcl na dan
Studija u Švedskoj otkrila je da prestanak ispijanja alkoholnih pića može produžiti život za 20 godina. Ali isto tako, ako pijete trebali biste se držati pravila o jednom piću na dan, a to neka bude čaša vina. Brojna istraživanja ukazuju na to kako jedna čaša vina dnevno stimulira mozak na jednak način kao i matematički zadaci. Naime, ispijanje vina potiče veći rad mozga od bilo koje druge aktivnosti, a sve to se događa zbog ''procesuiranja'' okusa vina. Osim toga, resveratrol iz crnog vina potiče rad gena koji štite tijelo od bolesti povezanih sa starenjem. Čaša vina na dan pomaže i kod zdravlja srca jer ono proširuje arterije i povećava cirkulaciju krvi što utječe na smanjenje pojave ugrušaka u krvi koji mogu oštetiti srce. Također, vino povećava nivo HDL-a, dobrog kolesterola u krvi i sprečava pojavu lošeg kolesterola koji uništava stijenke arterije.
- 5 grama
Da biste smanjili rizik od visokog krvnog pritiska, smanjite količinu soli koju jedete.
Otprilike jedna od deset osoba zna da je njihov dnevni preporučeni unos soli samo čajna kašikica, odnosno 5 grama, ali ipak dosoljavamo hranu i dnevno unesemo višestruko više soli nego što nam je potrebno. So podiže krvni pritisak, a visoki krvni pritisak može dovesti do srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara. Držite se ove preporuke i vezano uz šećer. Naime, zdrav nivo šećera u krvi kreće se u rasponu od 3.9 do 6.1 mmol/L krvi, a nastojte ga smanjiti putem hrane koju jedete - izbjegavajte zaslađene napitke, slatkiše, peciva i velike količine slatkog voća. Najčešće komplikacije dijabetesa koje mogu dovesti do rane smrti su moždani udari i kardiovaskularne bolesti.
- 15 minuta na suncu
Samo 15 minuta dnevno koje provedemo na suncu moglo bi nam pomoći da živimo duže. To je dovoljno da poveća razinu vitamina D. Nedostatak ovog "sunčanog vitamina" povezan je s rizikom za razvoj raka, multiple skleroze i drugih autoimunih bolesti, osteoporoze i respiratornih infekcija, među njima i infekcije koronavirusom.
