Ukupno 27 vojnih aviona koji pripadaju Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine ušlo u područje koje je Tajvan proglasio "identifikacionom zonom protivvazdušne odbrane".
U saopštenju objavljenom na zvaničnom Twitter nalogu Ministarstva odbrane Tajvana, navedeno je da su vojni avioni ušli u prostor jugozapadno od oblasti protivvazdušne odbrane te u sredini Tajvanskog moreuza.
Navodi se da su avioni bili upozoreni kao i da su praćeni vojnim patrolnim avionima. Ovi letovi su uslijedili nakon posjete Tajvanu Nancy Pelosi, predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Ministarstvo je jučer saopštilo da je 21 kineski ratni avion ušao u "identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane" Tajvana.
Kina je u srijedu ponovo upozorila da će poduzeti kontramjere nakon posjete predsjednice američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu.
“Mjere će biti odlučne, snažne i efikasne i stalno će ih osjećati relevantne vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Tajvanu“, rekla je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying novinarima u Pekingu.
Chunying se obratila javnosti dan nakon što je avion s američkom delegacijom sletio na samoupravno ostrvo koje Peking smatra svojom otcjepljenom pokrajinom.
Pelosi se u srijedu sastala s predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen. U saopštenju koje je objavljeno nakon sastanka nije se spominjala Kina, ali je američka zvaničnica kasnije na zajedničkoj konferenciji poručila da Peking "mora shvatiti da neće stajati na putu ljudima koji dolaze na Tajvan".
Ministarstvo vanjskih poslova Kine rano u srijedu po lokalnom vremenu uložilo je protestnu notu američkom ambasadoru u Pekingu Nicholasu Burnsu zbog nenajavljene posjete Pelosi Tajvanu.
Uprkos nizu upozorenja iz Kine, uključujući vojnu akciju, avion u kojem se nalazila Pelosi sletio je u utorak na Tajvan iz Malezije.
Pelosi je posjetila Singapur u ponedjeljak, prije nego što je nastavila put u Maleziju. Planirano je da u sklopu turneje još posjeti Južnu Koreju i Japan.
Pelosi je prva predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa koja je posjetila Tajvan u posljednjih 25 godina. Newt Gingrich je 1997. bio posljednji čelnik američkog Predstavničkog doma koji je posjetio ostrvo, koje insistira na svojoj nezavisnosti od 1949. godine.
Tajvan i Kina su se podijelili 1949. godine nakon što su komunisti pobijedili u građanskom ratu na kopnu. Obje strane kažu da su jedna država, ali se ne slažu oko toga koja vlada ima pravo na nacionalno vodstvo na Tajvanu. Peking i Taipei nemaju zvanične odnose, ali su povezani milijardama dolara trgovine i investicija.
Sjedinjene Američke Države su promijenile diplomatsko priznanje iz Taipeija u Peking 1979. godine, ali održavaju neformalne odnose s Tajvanom. Washington je prema saveznom zakonu obavezan da se pobrine da Vlada Tajvana ima sredstva da se brani.
