Postoje tri glavna načina na koje nasljeđujemo osobine roditelja: preko dominantnog ili recesivnog gena, te preko X-kromosoma, dakle samo preko majke. Gotovo je nemoguće s potpunom preciznošću utvrditi od koga ste naslijedili neku osobinu, jer su mnoge osobine zapravo kombinacija različitih gena oba roditelja. Osim toga, postoji i snažan utjecaj okoliša. Samo to što imate određenu genetsku sklonost ne znači da ćete to i naslijediti.
Postoje i neke osobine za koje kaže da su nasljedne, a nemaju veze s naslijeđem.
Kako nasljeđujemo osobine? Zabavno je pozabaviti se ovim pitanjima, pa čak i kad ne postoje decidirani odgovori, genetika u nekim slučajevima može odrediti šta ste naslijedili od oca, a šta od majke. Dobro je znati neke osnovne stvari. Postoje tri glavna načina na koje možete naslijediti osobine svojih roditelja.
Prvo je putem dominantnog gena: ako naslijedite dominantni gen, razvit ćete tu osobinu. Naprimjer, uzmite boju očiju. Ako bilo koji od roditelja ima smeđe oči, vjerovatno ćete imati smeđe oči, jer je to dominantna osobina. Drugo je putem recesivnog gena. Oba roditelja moraju imati recesivni gen da biste imali tu osobinu. Naprimjer, ako imate plave oči, tada oba roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako njihova boja očiju nije plava.
Postoje X-povezane osobine koje se nalaze samo na X kromosomu i prenose se preko majke. Ovo su čudne osobine za koje niste znali da ih mogu naslijediti. Postoje dvije vrste masti u vašem tijelu, tzv. dobra, ili smeđa masnoća, koja održava zdravi metabolizam i pomaže vam u održavanju zdrave težine, i 'loša', bijela masnoća, koja može uzrokovati pretilost i bolesti, ako postoji višak. Svako ima obje vrste masnoća, ali to koliko smeđe masti imate - a samim tim i koliko je dobar vaš metabolizam - nasljeđujete po majci, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
Dok mama možda pomaže, vezano uz količinu smeđe masti, oca možete kriviti za onu bijelu, otkrila je ista studija. Koliko će se masti pohraniti, posebno oko vaših organa, dijelom mogu odrediti geni koje nasljeđujete od oca, tvrde istraživači. Naravno, genetika ne određuje koliko ćete kilograma imati, na to na kraju puno više utječe i vaš životni stil, pa je to svakako razlog da na tome dodatno radite.
Ako vaša majka ima niži nivo serotonina, hemijskog spoja u mozgu povezanog s raspoloženjem, vjerovatnije je da ćete razviti hiperaktivni poremećaj deficita pažnje kasnije u životu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry. Geni koji se prenose s majke na dijete, izgleda da utječu i na proizvodnju serotonina koja utječe na vašu sposobnost fokusiranja. Još jednom: Na tome možete raditi, odnosno promijeniti naslijeđeno stanje radom na tome da povećate sposobnost fokusiranja.
Pubertet i sve 'zabavne' stvari koje se događaju u to vrijeme, poput akni, pucanja glasa, ili dobivanja mjesečnice baš kad imate bijele hlače na sebi, spadaju u ono što svako od nas prolazi na putu odrastanja. Genetika oba roditelja igra ulogu u tome kad će te promjene započeti, ali ako pubertet započne rano, prije osme godine života kod djevojčica i devete u dječaka, to može biti posljedica gena koji ste naslijedili od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine.
Konkretno, utvrdili su da genetska mutacija koja dovodi do prijevremenog puberteta polazi od oca.
To koliko se godine vide na vama određuje se na ćelijskom nivou, nakupljanjem 'štete' na mitohondrijskoj DNK, genima koje dobivate samo od mame. Faktori okoliša, poput izlaganja suncu, pušenja i nezdrave prehrane mogu uzrokovati štetu mitohondrija DNA, ali dio te 'štete' možete naslijediti od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Što više tih mitohondrija DNA s mutacijama naslijedite od majke, brže ćete ostariti i to će se više vidjeti na vama - od bora, do sijede kose.
Struktura dijela mozga, poznatog kao kortikolimimski sistem, koji kontrolira emocionalnu regulaciju i igra ulogu u poremećajima raspoloženja, poput depresije, vjerovatnije će se prenijeti s majke na kćerke, nego s majke na sinove ili s očeva na djecu bilo kojeg spola, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Neuroscience. To može značiti da kćeri barem djelomično nasljeđuju raspoloženje od svojih majki.
Vaši geni i geni vašeg partnera određuju spol vaše djece. No, rodni geni koje prenosite zapravo nasljeđujete od vašeg oca. Evo kako to funkcionira: Muškarac s mnogo braće vjerovatnije će imati sinove, dok muškarac s mnogim sestrama ima veću šansu da ima kćerke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.
Već je neko vrijeme poznato da porodična historija Alzheimerove bolesti značajno povećava rizik za razvoj bolesti, ali nova studija, objavljena u Biological Psychiatry, otkrila je da genetski rizik prvenstveno dolazi od majke. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije u kasnijem životu, a pogađa gotovo šest miliona ljudi samo u Americi, tako da je važno znati koji faktori povećavaju rizik - uključujući i medicinsku povijest vaše majke - kako biste mogli početi poduzimati korake za zaštitu zdravlja mozga ranije, primijetili su istraživači.
Na plodnost žene može utjecati gen koji je naslijedila od oca, pokazala je studija objavljena u časopisu Science. U normalnoj jajnoj ćeliji dio ćelije zvan centriola eliminira se kao dio procesa prirodnog razvoja. Međutim, ako se centriole ne eliminiraju - često zbog genetske disfunkcije koju je prenio ženin otac - žena je sterilna, pojasnili su istraživači.
Možda ste čuli da je to kako i kada muškarac izgubi kosu povezano s naslijeđem s mamine strane. Međutim, istraživanje objavljeno u PLoS Genetics na više od 55.000 muškaraca dokazalo je da je to mit. Istraživači su pronašli 287 neovisnih genetskih signala koji su bili povezani s gubitkom i naslijeđem preko muškaraca. Istovremeno, 40 njih je pronađeno na X kromosomu, što znači da su naslijeđeni s majčine strane, dok su ostali raštrkani po DNK i naslijeđeni iz oba uzorka. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubitkom kose također povezani s povećanim rizikom za srčane bolesti kod muškaraca.