Na svjetskim su berzama cijene dionica oštro pale i prošle sedmice, trećoj zaredom, jer će centralne banke nastaviti s povećanjem kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju, a to će usporiti rast ekonomije.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 3 posto, na 31.318 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3.3 posto, na 3924 boda, a Nasdaq indeks 4.2 posto, na 11.630 bodova
Najveća svjetska berza cijele je sedmice bila pod pritiskom jer su ulagači bili pod dojmom nedavnih komentara predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella da je potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu i da nema brzog lijeka protiv rasta cijena.
Ulagači se plaše
Zbog toga se, naime, ulagači plaše da će Fed povećati kamate više nego što se očekivalo i da će razdoblje povišenih kamata potrajati duže nego što se očekivalo.
„Powellov je prioritet suzbijanje inflacije, a to koliko će Fed biti agresivan u povećanju kamatnih stopa ovisi o budućim makroekonomskim podacima”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.
Fed je od marta podignuo kamate za 2.25 postotnih bodova, a dodatno će ih povećati i na sjednici u septembru.
Prema procjenama na tržištu novca, postoji oko 70 posto izgleda da će Fed u septembru kamate povećati za 0.75 postotnih bodova.
Procjenjuje se, također, da bi do kraja godine mogle iznositi 3.7 posto, a do marta iduće godine i 4 posto.
I niz drugih čelnika centralne banke poručio je da podržava oštro povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
Tako je Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala da će centralna banka morati povećati kamate iznad 4 posto početkom iduće godine i držati ih neko vrijeme na toj razini kako bi svela inflaciju na ciljane razine Feda, a da zbog toga rastu rizici od recesije.
Ulagače su u petak ponešto ohrabrili podaci o zapošljavanju, koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti u augustu porasla s 3.5 na 3.7 posto, dok su plaće porasle sporije nego što se očekivalo.
To je podržalo nadu da inflacijski pritisci popuštaju, no entuzijazam je ubrzo splasnuo, pa su i taj dan indeksi završili u minusu.
"Posljednjih je sedmica tržište vrlo nestabilno"
Nakon oštrog pada u prvoj polovici godine, od polovice juna do polovice augusta S&P 500 indeks snažno je porastao i dosegnuo najviše razine u četiri mjeseca. No, od tada je tržište ponovno u silaznoj putanji.
„Posljednjih je sedmica tržište vrlo nestabilno jer se ulagači plaše da je nedavni snažni rast cijena dionica bio samo uspon na tržištu 'medvjeda' i da predstoji novi pad”, kaže Tim Ghriskey.
Nervozi na tržištu pridonosi i ulazak u septembar, što je obično vrlo slab mjesec za tržišta dionica.
„Septembar je obično najslabiji mjesec u godini. Septembar i februar su jedini mjeseci u kojima tržište u prosjeku bilježi pad, no septembar je jedini mjesec u godini u kojemu je dosad u historiji bilo zabilježeno više padova nego uspona tržišta”, kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA.
I na većini evropskih berzi cijene su dionica prošle sedmice pale jer je u eurozoni inflacija u augustu dosegnula novu rekordnu razinu, 9.1 posto, pa je sasvim jasno da će Evropska centralna banka morati još jednom povećati kamatne stope.
Pritom se neki dužnosnici zalažu i za agresivno povećanje kamata u septembru, za 0.75 postotnih bodova, nakon što su u julu kamate povećali za 0.50 postotnih bodova.
Osim toga, zbog energetske krize privredi eurozone prijeti recesija, pa ulagači nisu baš skloni rizičnijim investicijama.
Londonski FTSE indeks oslabio je prošle sedmice 2 posto, na 7281 bod, a pariški CAC 1.7 posto, na 6167 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0.6 posto, na 13.050 bodova.
A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo 3.5 posto, na 27.650 bodova.
