Svjetska banka predstavila je danas izvještaj za ovu godinu. Kako su naveli, države Zapadnog Balkana nastavile su se 2022. godini oporavljati od recesije koju je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom. Ali je zbog aktualne situacije u svijetu došlo povećanja stopa inflacije i pooštravanja monetarne politike, navodi se redovnom izvještaju Svjetske banke.
Izvještaj u Sarajevu predstavio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon. On je kazao da su se ekonomije zemalja Zapadnog Balkana u 2022. godine nastavile suočavati s turbulentnim vanjskim okruženjem nakon izlaska iz pandemije koronavirusa.
'Rast nas je iznenadio'
"Region Zapadnog Balkana sada se suočava sa kombinacijom novih izazova: ratom u Ukrajini, rezultatom naglog rasta cijena energenata, usporavanjem globalnog rasta i ekonomskog koji se odražava na ekonomski rast svih šest zemalja u regionu”, rekao je Sheldon.
U redovnom izvještaju Svjetske banke ističe se kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju uprkos izazovima.
Dodao je da se region sada suočava s povećanjem stope inflacije, nezabilježenom posljednjih godina.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da na trgovinskom i finansijskom polju u svim zemljama dolazi do produbljenja deficita što su analitičari okarakterisali zabrinjavajućim.
Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke u BiH predstavila je izvještaj o BiH. Ona je istakla da je i u ovoj godini došlo do ekonomskog rasta.
“U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dosegao je 7,5 procenata. Rast se nastavio u prvom i u drugom kvartalu tekuće godine. U prvom kvartalu ove godine, prema podacima Agencije za statistiku, je iznosio 5,8 posto, dok je u drugom kvartalu 5,9 posto. Taj trend se nastavlja. Ono što determiniše sam rast jeste povećanje kategorije potrošnje i investicija”, rekla je Hlivnjak.
Dodala je trenutna situacija po pitanju potrošnje u BiH, izazvana situacijom u svijetu, nije održiv model za tu zemlju.
"Samo povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može jednostavno stvoriti nova radna mjesta", rekla je Hlivnjak.
Inflacija zabrinjava
Kako je kazala, zabrinjavajući je nastavak rasta inflacije, koja je u BiH uglavnom uvoznog karaktera.
“Jako puno uvozimo robe izvana koje se koriste kao hrana, a osim toga tu su i energenti. Ako pogledamo podatke visoke frekventnosti, do usporavanja je počelo dolaziti pooštravanjem monetarne politike vani. BiH je svakako svoju monetarnu politiku vezala za konvertibilnu marku (KM) i fiksiran je kurs prema euru”, rekla je Hlivnjak.
Dodala je da je KM stabilna valuta i da zahvaljujući “dobro obavljenom” poslu Centralne banke BiH nema bojazni da će se situacija promijeniti.
Istakla je da se trgovinski deficit BiH produbljuje zbog povećanog uvoza koji dominira u odnosu na izvoz.
“Zasad u BiH taj deficit se finansira iz stranih direktnih investicija ili kapitalnih, ne iz finansijskih rezervi što je dobro. U ovom slučaju BiH je neto dužnik a ne neto kreditor. Još uvijek postoji povjerenje, volja i želja da se investira u BiH”, rekla je Hlivnjak.
Svjetska banka predviđa kako će rast regionalnog BDP-a za 2022., usljed usporavajućeg faktora rasta, biti oko 4,0 posto. To je, ocijenila je Hlivnjak dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule strukturne reforme.
