Ročištem na kojem su iskaz dala tri svjedoka odbrane danas je pred disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nastavljeno suđenje u disciplinskom postupku protiv suspendovane državne tužiteljice Diane Kajmaković.
Prvi je svjedočio uposlenik Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Mišo Kerleta koji je na početku iskaza, odgovarajući na pitanja punomoćnice Kajmaković, Lejle Ćović, kazao kako Kajmaković poznaje "između 10 i 15 godina ".
Dodao je da se saradnja intenzivirala oko 2020. godine kada je dogovoren niz sastanaka između OSA-e i Tužilaštva BiH kako bi se "unaprijedila saradnja u nekim oblastima, kao što je organizovani kriminal".
Ko i kako vraća informacije OSA-e
Kazao je da su se informacije koje prikupi Obavještajno sigurnosna agencija dostavljale na ruke postupajućim tužiocima, a da su u slučaju Kajmaković njoj dostavljali i nove informacije za predmete koji još nisu formirani jer je ona bila šef Odjela za organizovani kriminal.
Na poseban upit odbrane o tome da objasni da li svaka povjerljiva informacija koja stigne iz OSA-e podliježe vraćanju, svjedok kaže:
"Da. Ali, nema roka vraćanja. Imamo slučajeva kada nam neka agencija informaciju vrati poslije godinu ili čak tri, a neke nisu nikad ni vraćene. Nema tu limita vezanog za vremenski rok, ali svaka informacija se vraća. Imali smo situacija i kada nam se informacija vrati odmah sutradan. Sve zavisi", kazao je svjedok.
Upitan je i to da li je nekada Tužilaštvo formiralo predmet isključivo na osnovu informacija koje je OSA dostavila.
"Nemam ta saznanja", odgovorio je svjedok.
Čović ga je upitala da li mu je poznat način na koji se informacije koje stignu iz OSA-e čuvaju u Tužilaštvu.
"Ne znam to. Naše informacije dostavlja kurir. Čuo sam da je ove godine formiran podregistar za infromacije. To je posebna prostorija u kojoj se čuvaju povjerljive informacije. Prije ne znam kako se radilo", rekao je i potvrdio da bi praksa morala biti da se svaka povjerljiva informacija čuva od trećih lica.
Potvrdio je i to da Kajmaković nikada od njega nije tražila da joj dostavi informacije koje nisu iz njenog predmeta.
Upitan je i kakva je saradnja bila s Kajmaković i da li se ona ikada derala na njega.
"Imali smo korektnu saradnju. Nije se nikad derala na nas, niti se iko može derati. Ona je inače bučna žena, temperamentna, ali nikad nije bilo deranja niti bilo kakvih neprijatnih situacija", kazao je svjedok.
Na upit Diane Kajmaković kazao je da su radnim sastanicima između OSA-e i Tužilaštva prisustvovali i policijski službenici.
Uslijedila su pitanja disciplinske tužiteljice Alene Nadarević-Kurpsahić koja je Kerletu upitala ko odlučuje o vremenskom roku povratka informacija u OSA-u i da li može potvrditi da je to postupajući tužilac.
"Ne znam", odgovorio je svjedok.
Upitala ga je i da potvrdi da mu ništa nije poznato vezano za to kakva je procedura nakon što povjerljiva informacija stigne u Tužilaštvo.
"Mi kuriru predamo informaciju. Nas kasnije tužilac obično nazove i kaže da je primio informaciju i eventualno nas pozove na sastanak ako mu nešto nije jasno vezano za informaciju. A, kako to ide unutar Tužilaštva, ja ne znam", kazao je svjedok.
Pratilac: Nisam upoznat da se družila s kriminalcima
Kasnije je svjedočio policijski službenik SIPA-e Muhamed Šehović.
Kaže da je Kajmaković upoznao 2003. godine. Dodao je da je jedno vrijeme bio prebačen u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela i da je u to vrijeme bio vođa tima koji je obezbjeđivao Kajmaković i njenu porodicu.
Dodao je da je Kajmaković nekoliko puta od njega tražila provjeravanje informacija na terenu koje je ona dobila od OSA-e.
"Imali smo stalno takve sastanke", kazao je svjedok.
Na poseban upit odbrane da pojasni koliko su, prema njegovom iskustvu, bile vjerodostojne informacije dobijene od OSA-e, svjedok izjavljuje.
"U većini slučajeva te informacije su bile korisne. Znalo se desiti da, kad mi provjerimo informacije na terenu, ne podudaraju se s onim informacijama iz OSA-e. Ali, to su sve bile sirove informacije koje je u svakom slučaju trebalo provjeravati", kazao je.
Na poseban upit kaže da nije bilo pravila koliko su te provjere trajale. "Nekada vrlo brzo, a nekada i po nekoliko godina", dodao je.
Upitan je i da pojasni kakvim tonom mu se obraćala Kajmaković tokom saradnje.
"Ona inače priča glasno, temperamentna je žena, ali tu nije bilo ničega negativnog", kazao je.
Također, na poseban upit je pojasnio i da mu nije poznato da se Kajmaković družila s osobama iz kriminalnog miljea u vremenu dok je on bio vođa tima koji ju je štitio 24 sata.
Na upit Kajmaković kazao je da mu nije poznato da se iko prepao njenog glasa. "Kako će se policajac prepasti", kazao je svjedok.
Disciplinska tužiteljica prigovorila je na kraju da je iskaz ovog svjedoka, kao i prethodnog, "nerelevantan i pristrasan".
Na kraju je svjedok bila i penzionisana šefica pisarne Državnog tužilaštva Zdenka Đukić.
Kazala je da Kajmaković poznaje od 1990. godine.
Objasnila je i da informacija nakon što dođe u pisarnu ide tužiocu na kojeg je naslovljena.
Upitana je i da li su se povjerljiva pisma od OSA-e zavodila u CMS, pa je odgovorila "ne, to je do tužioca".
Objasnila je da su povjerljive informacije dobijene od OSA-e čuvane kod tužioca kojem su prosljeđene.
"Ako je u pitanju neka nova informacija, onda se proslijedi tužiocu koji je vođa tog Odsjeka", kazala je.
Kaže da, prema njenim saznanjima, nije postojao poseban cms sistem za informacije vezane sa Sky aplikacijom.
Kaže da je njena saradnja s Kajmaković bila "vrlo dobra" i da "su je ljudi voljeli".
Dodala je da je Kajmaković "temperamentna žena", ali da se nikada nije derala ni na koga.
Nastavak glavnog pretresa zakazan je za 8. septembar u 10 sati.
Inače, tužba protiv Kajmaković je podnesena zbog sljedećih disciplinskih prekršaja:
Korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe
Miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti
Ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije
Bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti i dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva.
