Odnedavno SAD jača vojnu napetost potičući neovisnost Tajvana, koji je neodvojivi teritorij Kine.” Tako je Pak Myong-ho, zamjenik ministra vanjskih poslova Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), reagirao na rast međunarodnog pritiska na Narodnu Republiku Kinu da se ne upusti u vojnu avanturu pripajanja Republike Kine na Tajvanu.
Pomnije čitanje sugerira da su glavne teze stajališta zamjenika ministra napisane u Pekingu ili prepisane iz priručnika Kineske komunističke partije: “Tajvan je isključivo unutarnje pitanje Kine, SAD koristi Tajvan kao sredstvo pritiska na Kinu i istureni položaj za nadvladavanje Kine iako prema van održava politiku "jedne Kine", djelovanje SAD-a predstavlja veliku prijetnju međunarodnom miru i stabilnosti”.
Pak Myong-ho nakon toga uspoređuje krizu s Republikom Kinom na Tajvanu sa stanjem na Korejskom poluotoku gdje, navodi, američke trupe služe “pritisku na NR Kinu”. Tek se zatim navodi da snage SAD-a i satelitskih država “koncentriranih oko Tajvana, mogu u bilo kojem slučaju iskoristiti za vojnu operaciju protiv DPRK.” Sjevernokorejski diplomat zaključuje da “stvarnost dokazuje da SAD nastoji ugušiti našu zemlju i Kinu, obje socijalističke države, kako bi zadržao nadmoć”.
Peking se našao pod diplomatskom baražnom vatrom kad je riječ o RK na Tajvanu. U srijedu je Europski parlament donio neobvezujuću rezoluciju koja poziva na jačanje veza s RK na Tajvanu s kojom EU dijeli demokratske i ine vrijednosti. Kristalno čist rječnik potvrđuje da je RK na Tajvanu sigurnosni interes EU. Na što su u Pekingu reagirali burno nizom prijetnji. Posebno upućenima zemljama Istočne Europe jer Litva otvara ured Tajvana, a ne Taipeija (glavni grad). NR Kina ovo prvo smatra uplitanjem u unutarnje pitanja, a ovo drugo dopušta.
Nova prijetnja stiže Češkoj i Slovačkoj koje će u posjet primiti ministra vanjskih poslova Republike Kine na Tajvanu. Joseph Wu će sudjelovati na forumu u Slovačkoj, a zatim će otići u Prag kako bi se sastao s predsjednikom Senata, gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vystrčilom i Zdeněkom Hřibom, gradonačelnikom Praga. Njih dvojica dulje vrijeme jačaju odnose s RK na Tajvanu.
Predsjednik Joe Biden u petak je izjavio da SAD ima obvezu braniti RK na Tajvanu. Nakon čega su partijski mediji na engleskom objavili oštre napade tvrdeći kako će američka vojska, u slučaju da se uključi u mogući sukob, pretrpjeti teške gubitke. Peking u strateškim razmatranjima operacije povratka RK na Tajvanu procjenjuje da Washington neće djelovati jer bi to dovelo do žrtava što, nakon završetka rata u Afganistanu, niti jedan američki predsjednik neće željeti. Zbog toga ih je toliko i uzbunila Bidenova izjava. Indikativno, komentari govore isključivo o “miroljubivom ujedinjenju”.
Bijela kuća je krenula u operaciju ublažavanja predsjednikove izjave. Jan Psaki, glasnogovornica, u petak je na redovitom razgovoru s novinarima potvrdila da nema promjene američke politike prema RK na Tajvanu. Ipak, pozornosti je vrijedan citat: “Naša politika se voditi Zakonom o odnosima s Tajvanom, što je — posebno da ćemo nastaviti pomagati Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoobrane. Drugi je princip je da svaki pokušaj da se budućnost Tajvana odredi ikako drukčije osim mirnim putem smatramo prijetnjom miru i sigurnosti zapadnog Pacifika. To bi predstavljalo veliku zabrinutost za SAD.” Japan to smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, a blizu je i izjava gospođe Psaki.
Zaletio se predsjednik Biden ili ne, nedvojbeno je da se politika SAD i EU prema NR Kini zaoštrava kad je riječ o pitanju RK na Tajvanu. Niko ne dovodi u pitanje politiku “jedne Kine”, ali zbog zbivanja u Hong Kongu, gdje je Peking brutalno prekršio obveze iz međunarodnog ugovora o preuzimanju tog teritorija, saveznici Taipeija odlučni su garantirati mu mogućnost da sam odluči kada će se, kako i pod kojim uvjetima vratiti pod vlast matice zemlje.
Trenutno su uvjeti takvi da vlasti i javnost na otoku odbijaju takav razvoj događaja. Na kontinentu predsjednik Xi Jinping gradi uvjete za ostanak na vlasti i nakon drugog mandata čime ruši sistem koji je postavio Deng Xiaoping, ne slučajno. Zbog čega se strahuje da bi se mogao, u cilju jačanja pozicije na vlasti, odlučiti na vojnu intervenciju.
Oštre poruke poput posljednje Bidenove, one Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepa Borrella i Tokija za cilj imaju odvratiti Xija i partijske jastrebe od nasilne akcije. I u tom ih svjetlu treba gledati. Što god o tome mislio sjevernokorejski zamjenik ministra vanjskih poslova.
