Energetska kriza snažno pogađa potrošačke budžete širom svijeta. Muke s visokim računima sigurno je čekaju i građane Bosne i Hercegovine.
Troškovi života prosječnog evropskog domaćinstva ove će godine porasti za oko 7 posto, u odnosu na ono što se očekivalo početkom 2021., prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). To odražava direktan učinak viših cijena energije, kao i njihov prijenos na druga dobra i usluge, objašnjavaju iz MMF-a.
U Evropi i nekim zemljama regije, prije svega u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ozbiljne su mogućnosti nestašice električne energije, što sa sobom posljedično donosi i poskupljenja, ali i moguće restrikcije struje.
Iako je BiH najveći izvoznik električne energije u regionu, poteškoće u funkcionisanju regionalnih elektroenergetskih sistema mogle bi negativno utjecati i na našu državu.
Stoga je dobro znati kako optimalno koristiti električnu energiju, prepoznati najveće potrošače u vašem domaćinstvu i smanjiti bespotrebne troškove, što će vam na duže staze koristiti i na finansijskom planu.
Štednja počinje od kupovine
Prije nego što se osvrnemo na najveće potrošače u našim domaćinstvima, potrebno je da se dotaknemo jednog od najvažnijih koraka pri uštedi energije i novca za svako domaćinstvo - kupovini novih kućanskih aparata.
Vrlo je bitno da prilikom kupovine znate razlikovati energetski efikasne uređaje od onih manje efikasnih. Skala energetskih razreda kućanskih aparata obično je izražena slovima A, B, C, D, E, F i G. Energetski najefikasniji uređaji koji imaju najmanju prosječnu potrošnju su oni sa oznakom A, dok uređaji sa oznakom G imaju najveću potrošnju.
Koliko je bitno znati ove informacije prije kupovine novog uređaja, najbolje govori sljedeći primjer. Frižider oznake A++ (drugi najefikasniji mogući energetski razred), zapremine 368 litara ima procijenjenu godišnju potrošnju električne energije od 114 kWh.
Sa druge strane, frižider istog proizvođača, oznake A i manje zapremine (285 l) za isto vrijeme će potrošiti 178 kWh, čak 64 kWh ili 56% više.
Naravno, energetski efikasniji frižider u ovom primjeru je gotovo duplo skuplji od uređaja koji nosi energetsku oznaku A, ali gledajući dugoročno očigledno je da je kupovina energetski efikasnijeg uređaja bolja opcija.
Frižider i zamrzivač, kraljevi potrošnje struje u vašem domaćinstvu
Najviše struje troše uređaji koji često ili neprestano rade. Frižider i zamrzivač spadaju u ovu kategoriju s obzirom na to da rade svakodnevno, godinu za godinom, stoga se nijedan drugi kućanski aparat ne može mjeriti sa njima po pitanju potrošnje.
Procjenjuje se da sam frižider troši najmanje 30% od ukupne potrošnje električne energije u prosječnom domaćinstvu.
Frižider srednjeg kapaciteta će potrošiti oko 300 kWh godišnje, bez obzira na to da li je pun ili prazan.
Preporučeni kapacitet frižidera za jednu osobu je od 100 do 150 litara, a frižider od 220 do 280 litara zadovoljiće potrebe dvije do četiri osobe. Dok veće porodice, sa 5 i više članova trebaju frižider zapremine oko 300 litara. Važno je znati i da mjesečna potrošnja frižidera raste između 10 i 20 kWh na svakih 100 litara dodatne zapremine.
Savjeti za uštedu
Frižider je u najefikasnijem modu rada kada je temperatura podešena između 3 do 5°C. Važno je znati i da je optimalna temperatura zamrzavanja -18°C, a da svaki dodatni stepen niže povećava troškove struje za značajnih 5%.
Veoma je bitna i pozicija frižidera u kući. Nikada ne postavljajte frižider blizu izvora toplote poput, šporeta, peći, radijatora, jer će u tom slučaju potrošiti više energije i trebati mnogo više vremena da dostigne radnu temperaturu.
Osim toga, pri uštedi električne energije vrlo je važno naše ponašanje i loše navike kojih bi se trebali riješiti. Neki od primjera loših navika su nepotrebno otvaranje vrata frižidera ili ostavljanje vrata otvorenim duže vrijeme, kao i odlaganje tople hrane u frižider, što povećava potrošnju. Stoga, prvo ostavite da se hrana ohladi na sobnoj temperaturi prije nego je odložite u frižider.
Koliko struje troše kuhinjski uređaji?
Električni šporeti se u većini domaćinstava na ovim prostorima koriste svakodnevno, pa i nije neko iznenađenje da veliki dio prosječne potrošnje struje jednog domaćinstva otpada upravo na njih.
Procjenjuje se da električni šporet u prosjeku potroši između 120 i 240 kW mjesečno ili čak 1500 kW na godišnjem nivou. Ringle i ploče šporeta se najčešće koriste za kuhanje, na šta otpada otprilike oko 80% potrošnje struje, s obzirom na to da uglavnom više kuhamo nego što pečemo. Sa druge strane rerna je, očekivano, izuzetno veliki potrošač zbog jačine grijača te mjesečno potroši između 70 i 90 KW.
Savjeti za uštedu
Prilikom kupovine novog električnog šporeta, kao i kod ostalih uređaja, potrebno je obratiti pažnju na energetski razred uređaja. Osim toga, tražite šporete sa staklokeramičkim pločama za kuhanje jer usmjeravaju toplotu na samo dno posude i smatraju se znatno efikasnijim od klasičnih ringli. Također, dobra opcija su šporeti koji imaju posebno efikasne ventilatorske rerne koje mogu uštedjeti između 10 i 15% energije pri pečenju.
Prilikom pečenja hrane u rerni ne otvarajte vrata pećnice bespotrebno i često, jer se svakim otvaranjem gubi oko 20% toplote. Prilikom kuhanja pazite da su sve posude poklopljene jer na ovaj način toplota ostaje u posudi pa je proces kuhanja mnogo brži i ekonomičniji.
Bojler - jedan od najvećih potrošača u domaćinstvu
Bojler je jedan od najvećih potrošača električne energije. Procjenjuje se da bojler učestvuje sa 10 do 15% od ukupne potrošnje električne energije u prosječnom domaćinstvu. Bojler snage 2 kW za tri sata rada potroši 6 kWh električne energije.
Savjeti za uštedu
Bojler najefikasnije radi kada je podešen na temperature između 50°C i 55°C. Savjet je da izbjegavate kupanje u kadi napunjenoj vodom jer trošite puno više vode nego je to zaista potrebno. Mnogo manje vode ćete potrošiti prilikom tuširanja.
Procjene su da se tokom tuširanja potroši između 30 i 50 litara tople vode, dok kupanje u kadi potroši između 120 i 150 litara, što je količina dovoljna za tuširanje kompletne četveročlane porodice. Naravno, ukoliko nećete biti u svom domu duže od jednog dana, obavezno isključite bojler.
Kao i kod ostalih kućanskih aparata i uređaja, bitno je da prilikom kupovine novog bojlera uzmete u obzir njegov energetski razred. Na primjer, bojler energetskog razreda A će imati energetsku učinkovitost zagrijavanja vode i do 36%.
Koliko troši mašina za pranje veša?
Mašina za pranje veša je postala dio našeg svakodnevnog života u tolikoj mjeri da je danas nemoguće zamisliti jedno domaćinstvo bez ovog izuzetno korisnog uređaja.
Procjene su da je mašina za pranje veša 'zaslužna' za oko 10% mjesečne potrošnje struje prosječnog domaćinstva. Tokom jednog pranja mašina za veš srednje snage (2kW) će potrošiti oko 3kW struje. Ukoliko uzmemo u obzir da, u prosjeku, mašina za veš radi tri puta sedmično dolazimo do brojke od 36 kWh potrošnje mjesečno.
Savjeti za uštedu
Ponovo je energetski razred uređaja najvažniji faktor u štednji, stoga, ukoliko ste u mogućnosti uložite malo više novca u kupovinu energetski efikasnije mašine za veš jer će vam se uloženo isplatiti na duže staze.
Osim toga, uštedjeti na struji i vodi može se i kada mašinu za veš koristite samo kada je puna i ukoliko koristite kraće cikluse pranja i niskih temperatura.
Također, prije pranja grupišite veš prema boji i stepenu zaprljanosti te koristite program od 20°C i 30°C kada god je to moguće.