Dok je ostatak svijeta bio okupiran ratom u Ukrajini i sukobom na Bliskom istoku, Kim Jong-un pretvorio je Sjevernu Koreju u moćnu nuklearnu silu. Pjongjang danas posjeduje najviše interkontinentalnih balističkih raketa dosad, a obnovljeno savezništvo s Rusijom i Kinom izaziva sve veću paniku u Washingtonu i Seulu gdje raste strah od potencijalnog nuklearnog rata.
Kim Jong-un je nakon propalih pregovora s Donaldom Trumpom 2019. u Hanoiu o ukidanju sankcija promijenio taktiku, intenzivirao razvoj nuklearnog oružja i revitalizirao odnose s Rusijom. Sjeverna Koreja raspolaže s 50 do 60 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati na raketama koje mogu doseći cijelu Južnu Koreju, gotovo cijeli Japan i Guam. Veličina i sofisticiranost sjevernokorejskog nuklearnog arsenala značajno su napredovale u posljednjih pet godina.
Procjenjuje se da je od 2022. zemlja izvela više od deset testiranja interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), uključujući dosad najmoćniji balistički projektil Hwasong-18, koji ima operativni domet od 15.000 kilometara. Samo u 2022. godini Sjeverna Koreja ispalila je ukupno 36 balističkih i tri krstareće rakete. Osim ICBM-ova, sjevernokorejski čelnik se može "pohvaliti" i podmornicom koja ima mogućnost ispaljivanja balističkih raketa, lansiranjem prvog vojnog špijunskog satelita te razvojem hipersoničnih raketa. Sjevernokorejsko oružje sada se sve više oslanja na tehnologiju krutog goriva koje skraćuje vrijeme lansiranja raketa, a vjeruje se i da je nedavno stavljen u pogon drugi reaktor za proizvodnju plutonija.
Otkako je preuzeo vlast, Kim Jong-un izveo je više od 200 testiranja krstarećih i balističkih projektila. To je više nego trostruko u usporedbi s brojem testiranja koje su izveli njegov otac i djed zajedno. "Što je njegovo oružje raskošnije i otmjenije, to je mnogo teže zemljama da ga oduzmu", rekla je bivša analitičarka CIA-e Soo Kim.
Sve veći broj sjevernokorejskih balističkih i nuklearnih projektila zabrinjava susjedne zemlje poput Južne Koreja i Japana, ali i SAD, koji razmatraju povećanje vlastite borbene spremnosti.
Kako ističu analitičari iz američkog istraživačkog centra 38 North, koji proučavaju stanje u Sjevernoj Koreji, situacija na Korejskom poluotoku opasnija je nego što je bila u bilo kojem trenutku od početka juna 1950. godine kad je Kim Il-sung donio stratešku odluku da krene u rat. U nedavnom govoru u parlamentu Kim Jong-un izjavio je da ujedinjenje sa Seulom više nije moguće te je proglasio Južnu Koreju "glavnim neprijateljem".
Ipak, sveobuhvatna invazija koju bi provela Sjeverna Koreja izgleda vrlo malo vjerojatna, a i Kim Jong-un zasad odbacuje takvu mogućnost. Sjeverna Koreja također je u posljednje vrijeme smanjila svoje rezerve oružja, šaljući streljivo i projektile kratkog dometa Rusiji. Sjevernokorejske fabrike streljiva rade punim kapacitetom za proizvodnju oružja i granata za Rusiju. Prema posljednjoj procjeni južnokorejskog Ministarstva odbrane, Pjongjang je u posljednjih pola godine isporučio oko 6700 kontejnera Rusiji. Tolika količina kontejnera mogla bi sadržavati više od tri miliona topničkih granata kalibra 152 mm ili više od 500 hiljada granata kalibra 122 mm. U zamjenu Rusija opskrbljuje Sjevernu Koreju hranom, zbog čega se situacija s opskrbom hranom u izoliranoj državi čini "stabilnom", prema navodima Ministarstva odbrane.
Ali, američki i južnokorejski dužnosnici kažu da su i dalje zabrinuti zbog potencijalnog sukoba manjeg opsega između dviju Koreja, uključujući neku vrstu infiltracije dronovima ili pomorske napade, posebno u Žutom moru ili na zapadnim graničnim područjima. Sjevernokorejski vođa mogao bi gajiti nade da će nakon prijetnje ili upotrebe nuklearnog oružja protiv Južne Koreje porasti međunarodni pritisak da se izbjegne daljnja eskalacija, odustane od odmazde i omogući Sjevernoj Koreji da profitira u zamjenu za mir.
"U tom se slučaju snovi Sjeverne Koreje ostvaruju. Kim bi došao za pregovarački stol kao pobjednik", ističe Sydney Seiler, bivši zastupnik američke vlade u pregovorima sa Sjevernom Korejom.
