Neue Zürcher Zeitung (NZZ) na početku analize iz pera dopisnika za jugoistočnu Evropu Volkera Pabsta ukazuje na to kako je Srbija još donedavno slovila za zemlju s najvećom stopom vakcinisanih protiv koronavirusa u Evropi (pored Velike Britanije).
No u međuvremenu, kako se navodi, kampanja zapinje. Razlog: nepovjerenje građana prema vakcinaciji. To je i jedna od pozadina otvaranja srbijanskog programa vakcinacije i za susjede.
"Činjenica da je Srbija u martu svoj program vakcinisanja otvorila i za strance je, osim s PR efektom, povezana i s viškom vakcina. U tom trenutku se naime svega jedna četvrtina odraslih građana Srbije prijavila za vakcinaciju", navodi NZZ u svom broju od ponedjeljka, a prenosi Deutsche Welle.
25 eura za vakcinaciju
Ukazuje se i na to da je kampanja do te mjere došla u poteškoća da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sada sve one koji se odluče vakcinisati nagrađuje s po 3.000 dinara (oko 25€) što je "oko desetina minimalca". NZZ navodi kako ni u susjedstvu nije bolje i govori o tome kako u Republici Srpskoj u BiH vlasti u međuvremenu osobno telefonski nazivaju one koji se još nisu vakcinisali.
No ni to ne polučuje uspjehe.
"Jedna doktorica iz Banje Luke svjedoči o tome kako se od pet nazvanih građana samo jedan odazove pozivu na vakcinaciju", piše NZZ.
Slično je i na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Dnevnik se poziva na jedno reprezentativno ispitivanje agencije Gallup koje pokazuje da, s izuzetkom nekih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, niti u jednom dijelu svijeta ne vlada takva skepsa prema cijepljenju protiv koronavirusa kao što je to slučaj s istočnom i jugoistočnom Evropom.
"U Bosni i Hercegovini i Mađarskoj bi samo tri od deset ispitanih primilo vakcinu. Na Kosovu 32, u Bugarskoj 33 posto. I u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Rumunjskoj i Češkoj se tek manje od 40 posto spremno cijepiti." NZZ navodi kako je ispitivanje obavljeno 2020. kada se još jako malo znalo o vakcinama. No: "Od tada je povjerenje poraslo u mnogim dijelovima svijeta, ali ne i na jugoistoku Evrope."
Skepsa povezana s iskustvom iz socijalizma
Autor ovu skepsu prema državnim kampanjama, poput ove s vakcinom, povezuje s nepovjerenjem prema državi koje potječe iz perioda socijalizma, a to posebno vrijedi za marginalizirane grupe stanovništva poput Roma.
No još veća uloga u stvaranju nepovjerenja se, kako piše NZZ, pripisuje posebnoj spremnosti stanovnika ovog dijela Evrope na prihvaćanje raznih teorija zavjere koje se povezuju s vakcinacijom. Think-tank The Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG) izvješćuje kako se u SAD-u i zapadnoj Evropi spremnost za prihvatanje teorija zavjera oko vakcina bilježi kod "najviše 25 posto stanovništva". Istovremeno je ta vrijednost u zemljama Jugoistočne Evrope djelomično i dvostruko veća. "Više od 60 posto ispitanih vjeruje u to da je farmaceutska industrija doprinijela širenju virusa, a gotovo polovina vjeruje u umiješanost Billa Gatesa ili američke vojne industrije."
Ta geopolitička polarizacija je vidljiva i u činjenici da većina stanovnika Republike Srpske prednost daje ruskoj vakcini Sputnjik V, ali i na Kosovu gdje "vlada iz političkih razloga kategorički odbija vakcine iz Rusije i Kine. Jer: Moskva i Peking do danas nisu priznali bivšu pokrajinu".
Medijske kampanje koje bi pridonijele sprečavanju širenja teorija zavjere su, kako navodi NZZ, otežane. "Medija koji bi se suprotstavili društvenim mrežama preko kojih se uglavnom šire lažne informacije, gotovo da i nema… U autoritarnim državama poput Srbije i Albanije, ali i članice EU Bugarske, prevladavaju senzacionalistički, vladi dodvorni, masovni mediji koji često sami doprinose širenju lažnih informacija."
