Tradicionalno neutralna zemlja izgradila je ogroman vojno-industrijski kompleks - nešto što će ojačati Alijansu dok se suočava sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Članstvo Švedske je ogroman geopolitički podsticaj za NATO. Članice Alijanse sada okružuju Baltičko more (sa izuzetkom uskog ulaza u Sankt Peterburg u Finskom zaljevu i ruske eksklave Kalinjingrad). Osim što otežava život ruskoj Baltičkoj floti, to također daje Alijansi mogućnost da nadgleda kritične cjevovode i kablove ispod površine.
Švedska je također "džepna" vojna sila. Uprkos tome što ima samo 10 miliona stanovnika, a prošle godine je potrošila samo 1,54 posto svog BDP-a na odbranu, vijekovi neutralnosti zemlje natjerali su je da razvije vojno-industrijski kompleks svjetske klase.
Izrađuje sve od Saab JAS 39 Gripen jednomotornih supersoničnih lovaca do Carl Gustav nepovratnih pušaka, AT4 protutenkovskog oružja na ramenu, podmornica klase Gotland i RBS15 protivbrodskih projektila. Također, sarađuje s drugim vojnim proizvođačima, a jedan primjer je Stridsvagn 122, švedska verzija njemačkog tenka Leopard 2.
Švedska je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022, zajedno sa Finskom, samo tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok se Finska uspješno pridružila Alijansi za nešto manje od godinu, put Švedske ka članstvu bio je produžen i suočila se sa značajnim protivljenjem Turske i Mađarske.
Nakon nevoljne posjete švedskog premijera Ulfa Kirsterssona Budimpešti i sporazuma kojim će Mađarska nabaviti još četiri borbena aviona Gripen C i još 10 godina podrške i logistike za svoju postojeću flotu, mađarski parlament je prošlog mjeseca ratifikovao status članstva Švedske.
Kako je rekao Neil Melvin iz londonskog instituta Royal United Services think tank, odluka Švedske da se pridruži NATO-u "preokreće poziciju neutralnosti i vojne nesvrstanosti koja seže još od Napoleonovog perioda… članstvo Švedske u Alijansi uz Finsku, koje je pokrenuto odlukom Moskve da izvrši invaziju na Ukrajinu dio je transformacije sjeverne Evrope u NATO bastion."
Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), švedski budžet za odbranu za 2023. iznosio je 9,2 milijarde dolara i 1,54 posto BDP-a.
Članice NATO-a su se 2014. godine složile da troše najmanje 2 posto BDP-a na odbranu. Unutar Evrope, pridržavanje ovog cilja je mješovito, sa vidljivo višim nivoom relativne potrošnje u zemljama bližim Rusiji.
