Švedska strategija imuniteta krda u borbi protiv koronavirusa, koju je većina svjetskih stručnjaka kritikovala, odnedavno bilježi sve bolje rezultate. Druge evropske zemlje spremaju se za drugi val infekcije.
Iako je imunitet stanovništva i dalje ispod klasičnog nivoa od 60 posto, to će možda biti dovoljno za efikasno zaustavljanje epidemije covida-19 u Švedskoj, sugeriše jedan od najistaknutijih danskih epidemiologa.
"Postoje indicije da su Šveđani stekli nivo imuniteta na bolest, što je zajedno sa ostalim mjerama dovoljno da bolest ne ostaje", rekao je za list Politiken profesor biokompleksnosti na Institutu Nils Bor u Kopenhagenu Kim Snepen.
Švedska je protekle sedmice dnevno registrovala 23 slučaja na milion ljudi, u poređenju sa 61 slučajem u Danskoj, čija je stopa zaraze sada premašila vrhunac iz aprila.
Snepen je istovremeno priznao da je Švedska pretrpjela mnogo veću stopu smrtnosti od one koja se viđa u Danskoj - sa skoro 5.900 umrlih u poređenju sa 635.
"Ovo je cijena koju su platili. Pozitivna strana je što su sada možda završili s epidemijom", rekao je Snepen.
Ranija studija profesora Toma Britona sa Univerziteta u Stokholmu procijenila je da bi prag punog imuniteta stada mogao biti i do 43 posto populacije, što je daleko ispod klasičnih cifara od 60-70 posto prihvaćenih u epidemiologiji.
Osnova za to je pretpostavka da su najdruštveniji i najaktivniji članovi društva prvi koji se zaraze.
Profesor biomedicine sa Univerziteta u Arhusu Soren, Ris Paludan rekao je da sve više dokaza ukazuje na to da je Švedska zdravstvena agencija možda bila u pravu kada je odlučila da slijedi strategiju koja omogućava kontrolisani razvoj imuniteta.
"Može se tvrditi da su izabrali pravo rješenje, ali na početku su bili slabo pripremljeni za strategiju i nisu mogli zaštititi svoje ranjive", rekao je Ris Paludan.
Švedska, čiji su pristup bez zaključavanja u nastojanju da postigne imunitet stada kritikovali medicinski stručnjaci, političari i aktivisti, zabilježila je nešto više od 88.000 slučajeva koronavirusa, a njegova putanja polako se povlačila od najviših brojeva oboljelih zabilježenih u junu.
Danska je, za razliku od toga, zabilježila skoro 29.000 slučajeva, gotovo tri puta manje, ali je usred svježeg skoka.
Danski državni epidemiolog Kare Molbak upozorio je da je Danska još u "prvom talasu zaraze", jer talas na proljeće nije imao vremena da se "u potpunosti razvije", jer je zemlja "ušla u hibernaciju".
Međutim, rizik od novih izbijanja u Švedskoj ne može se isključiti, upozorili su drugi epidemiolozi.
Stopa smrtnosti u Švedskoj je peta najviša stopa po glavi stanovnika u Evropi, ali broj novih infekcija neprekidno opada od vrhunca krajem juna.
Od danas ima samo desetak pacijenata na intenzivnoj njezi. Ovo je oštar kontrast drugim zemljama u Evropi koje su se potpuno zatvorile, poput Britanije, Francuske i Španije, u kojima se pojavljuju novi slučajevi, što koči ekonomski razvoj.
