U orbiti oko Zemlje kruži više od 7300 satelita! Nakon što je Rusija lansirala Sputnik 1957., godišnje se lansiralo po desetak novih
Ruske vojne snage u ponedjeljak su izvele pokus sa antisatelitskim oružjem te uništile stari, isluženi vojni satelit Kosmos 1408. Riječ je o satelitu koji je lansiran u nisku Zemljinu orbitu 16. septembra 1982. godine, kao jedan od 2400 sovjetskih satelita lansiranih u sklopu programa Kosmos. Testiranje antisatelitskih raketa (ASAT) stvorilo je golemu količinu krhotina, što je u jednom trenutku ugrozilo posadu Međunarodne svemirske stanice (ISS), ali i aktualiziralo problem svemirskog otpada koji nastavlja kružiti oko Zemlje.
Američki dužnosnici kazali su da je testiranje stvorilo polje otpada u orbiti koje ugrožava Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), i koje će godinama biti opasnost za svemirske aktivnosti. Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je test bio nepromišljen, kako je prijetnja za ISS i kinesku letjelicu u orbiti te da pokazuje kako Rusija razvija nove sustave oružja. No, rusko Ministarstvo obrane odgovorilo je kako otpad od testiranja nije prijetnja za ISS te da Washington to zna. Iz Ministarstva su dodali kako su SAD, Kina i Indija već provodili slična testiranja.
Šta su Rusi napravili?
"Pokus je ostvaren lansiranjem rakete s kozmodroma Plesetsk i direktnim gađanjem satelita. Time je stvoreno preko 1500 krhotina, koje se prate radarima i na stotine hiljada sićušnih koje je nemoguće pratiti. Najgore je to što je satelit letio u polarnoj orbiti, na visini od oko 480 kilometara, oko 60 kilometara iznad visine Međunarodne svemirske stanice. Time su ugroženi astronauti na svemirskoj stanici. U postaji je sada četvero američkih, dva ruska i jedan europski astronaut. Oni su u ponedjeljak dva sata morali biti u svojim kapsulama za povratak zbog izvanredne situacije. Morali su zatvoriti vrata modula koji su postavljeni bočno, kao europski i japanski modul. Morali su promijeniti svoj program rada. Tako jučer nije obavljen rad s mehaničkom rukom stanice. Troje tajkonauta sada je i na kineskoj svemirskoj stanici, ali ne znamo kakva je reakcija kod njih. Kineska postaja kruži na visini od oko 385 kilometara", komentirao je na Facebooku Ante Radonić, poznati popularizator svemirskih letova.
"Pokus je očito puka demonstracija sile. Posebno je za osudu gađanje na takvoj visini jer će krhotine ostati u orbiti još mnogo godina. To je vrlo bezobzirno i sramotno. Upravo prije nekoliko dana, pomoću motora na ruskom Progresu, zbog izbjegavanja opasnosti, povećana je visina stanice za oko 1 kilometar zbog krhotine od kineskog satelita koji su kineske vojne snage u pokusu uništile 2007. godine. Američke vojne snage uništile su po jedan satelit 1985. i 2008. godine na manjim visinama. Indija je izvela sličan pokus 2019. godine", napisao je Radonić.
Kad se dogodio incident Kosmos-954?
U septembru1977. godine Sovjetski Savez je u sklopu programa Kosmos lansirao špijunski satelit Kosmos-954. Radio je jedva mjesec dana, kad je zemaljska služba za kontrolu leta iznenada izgubila kontrolu nad njim. No, problem je bio to što je satelit imao nuklearni reaktor pa su zapadni mediji počeli nagađati o mogućem mjestu i vremenu pada, nazivajući događaj "ruskim ruletom". U rano jutro 24. januara 1978. godine Kosmos-954 ušao je u atmosferu te pao u sjevernoj Kanadi, kontaminirajući veliko područje od oko 124.000 četvornih kilometara. Pad sovjetskog špijunskog satelita s nuklearnim reaktorom na teritorij jedne od zemalja NATO-a izazvao je veliki međunarodni skandal. Sovjetska vlada bila je prisiljena priznati da lansira takve satelite, pa je Kanadi morala nadoknaditi troškove čišćenja radioaktivnog otpada.
Kad su lansirani prvi sateliti?
Sovjetski Savez je 4. oktobra 1957. godine lansirao prvi umjetni satelit Sputnjik 1, čime je čovječanstvo ušlo u svemirsku eru. Lansiranje Sputnjika, za koje su u SAD-u saznali preko sovjetske agencije Tass, bilo je golemo razočaranje za američku naciju, uvjerenu u tehnološku superiornost nad SSSR-om. No ubrzo je uslijedio novi udarac, jer je mjesec dana kasnije lansiran i Sputnjik 2, u kojem je bila moskovska kujica lutalica Lajka, prvo živo biće poslano sa Zemlje u svemir. Dok je Lajka polako ugibala u mukama, što je godinama bila tajna, Amerikanci kao da su, prema priznanju predsjednika Dwighta Eisenhowera, ponovno proživljavali "šok Pearl Harbora". I na odgovor se nije moralo predugo čekati: 31. januara 1958. lansiran je prvi američki satelit Explorer 1.
Koliko je satelita dosad lansirano u svemir?
Prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za svemirska pitanja, od 1957. godine do aprila ove godine, lansirano je 11.139 satelita, od kojih je 7389 u svemiru, dok su ostali ili izgorjeli u atmosferi ili su se pali na Zemlju u obliku krhotina.
"Tokom druge polovice 20. vijeka, postojao je spor, ali stalan rast, s otprilike 60 do 100 satelita lansiranih godišnje do početka 2010-ih. No, otad se tempo lansiranja dramatično povećava. Do 2020. godine, 114 lansiranja donijelo je oko novih 1300 satelita u svemir, te je prvi put premašilo brojku od 1000 novih satelita godišnje. No, niti jedna godina u prošlosti ne može se usporediti s 2021. Od 16. septembra oko 1400 novih satelita već je počelo kružiti oko Zemlje, a to će se samo povećavati kako godina bude odmicala.
Samo u septembru ove godine SpaceX je poslao još 51 Starlink satelit u orbitu", napisao je Supriya Chakrabarti, profesor fizike na Univerzitetu Massachusetts Lowell, u analizi koju je objavio britanski portal Conversation, a zatim su je prenijeli američki portali Space.com i Live Science.
Zašto broj satelita u orbiti oko Zemlje ubrzano raste?
"Dva su glavna razloga za taj eksponencijalni rast. Prvo, nikada nije bilo lakše dovesti satelit u svemir... Drugi razlog je taj što rakete mogu nositi više satelita lakše i jeftinije nego dosad. Ovo povećanje nije zbog sve jačih raketa. Umjesto toga, sateliti su postali manji zahvaljujući revoluciji u elektronici. Velika većina, čak 94 posto, svih letjelica lansiranih 2020. godine bili su mali sateliti, čija je masa manja od oko 600 kilograma.
Većina tih satelita koristi se za promatranje Zemlje ili za komunikaciju i internet. S ciljem dovođenja interneta u nedovoljno pokrivena područja svijeta, dvije privatne tvrtke Starlink (čiji je vlasnik SpaceX) i OneWeb, zajedno su lansirale gotovo 1000 malih satelita samo u 2020. godini. Svaka od tvrtki planira lansirati više od 40.000 satelita u narednim godinama kako bi stvorili ono što se naziva satelitsko "megazviježđe" u niskoj Zemljinoj orbiti", naveo je Supriya Chakrabarti.
Kako se u niskoj Zemljinoj orbiti povećava gužva, raste zabrinutost zbog svemirskog otpada i mogućih sudara. Američki astrofizičar Donald Kessler upozorio je još 1978. godine da se u Zemljinoj orbiti, kako šaljemo nove satelite, povećava količina svemirskog otpada, koji se ubrzano gomila i predstavlja sve veću prijetnju. Kesslerov sindrom označava situaciju u kojoj se svemirski otpad, zbog velike nagomilanosti, počinje sudarati sam sa sobom, i stvarati tisuće novih komada otpada, dovodeći u pitanje orbite svih funkcionalnih letjelica oko Zemlje.
Prvi su se u orbiti sudarili američki i ruski sateliti
Dva komunikacijska satelita sudarila su se 2009. godine na visini od 800 kilometara iznad Sibira, u prvom sudaru dviju svemirskih letjelica u orbiti. Sudarili su se američki komunikacijski satelit Iridium, i ruski satelit Kosmos-2251, koji nije bio u funkciji. Svaki je satelit težio više od 450 kilograma, a u sudaru su nastala dva velika oblaka krhotina.
