Visoke temperature, između ostalog, donose i veći rizik od kvarenja hrane čijim konzumiranjem može doći do probavnih tegoba, a u težim slučajevima i trovanja.
Posljednih mjesec dana u Bosni i Hercegovini zabilježeno je nekoliko slučajeva masovnog trovanja hranom. Za vrijeme ekskurzije na Jahorini, 12 od 103 učenika Osnovne škole ‘Branko Radičević’ iz Banje Luke, koji su bili smješteni u jednom od hotela na Jahorini, imali su probavne tegobe i povišenu tjelesnu temperaturu. Također, učenici Osnovne škole ‘Petar Kočić’ iz Prijedora, koji su dan ranije boravili na istom mjestu, vraćeni su kući zbog istih problema. Prije nekoliko dana zabilježeno je i masovno trovanje maturanata u Mostaru nakon maturske proslave.
Iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za Raport su kazali da su visoke temperature zraka, uz povećanu vlažnost, pogodne za rast i razmnožavanje bakterija koje mogu kontaminirati hranu.
"Sve to povećava rizik od bolesti koje se prenose putem hrane. Pored subjekata u poslovanju s hranom koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom", kazali su nam iz Agencije za sigurnost hrane.
Pet ključeva za sigurniju hranu
Pitali smo ih koji su najbolji načini da se zaštitimo. Kazali su nam kako preporučuju da se u procesu pripreme, rukovanja i čuvanja hrane građani trebaju pridržavati sljedećih pravila Svjetske zdravstvene organizacije poznatih pod nazivom “Pet ključeva za sigurniju hranu”:
Održavajte čistoću (Perite ruke prije nego što počnete pripremati hranu i često tokom same pripreme; Perite i dezinficirajte sve površine i pribor koji se koriste tokom pripreme hrane; Zaštitite kuhinjske površine i hranu od insekata, glodara i drugih životinja).
Odvojite sirovo od kuhanog (Odvojite sirovo meso, perad i morsku hranu od drugih vrsta hrane;
Koristite odvojeni pribor i pomagala, kao što su noževi i daske za rezanje, prilikom obrade sirove hrane; Čuvajte hranu u zatvorenim posudama da bi spriječili kontakt između sirove i već pripremljene hrane).
Skuhajte u potpunosti (Temeljito kuhajte hranu, naročito meso, perad, jaja i morsku hranu; Hranu kao što su supe i gulaši zagrijte do ključanja pri tome osiguravajući da je temperatura dostigla 70º C; Što se tiče mesa i peradi, osigurajte da su sokovi providni, a ne ružičasti. Upotreba termometra bi bila idealna; Skuhanu hranu podgrijavajte temeljito).
Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama (Ne ostavljajte skuhanu hranu na sobnoj temperaturi duže od 2 sata; Odmah stavite u frižider svu kuhanu i kvarljivu hranu, po mogućnosti ispod 5° C; Održavajte kuhanu hranu vrelom (preko 60° C) prije serviranja; Ne ostavljajte hranu da dugo stoji, čak ni u frižideru te ne otapajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi).
Koristite sigurnu vodu i sirove namirnice (Koristite sigurnu vodu ili je filtrirajte ili dezinficirajte da bi bila sigurna; Izaberite svježe namirnice i hranu koja je termički obrađena radi sigurnosti, kao što je pasterizirano mlijeko; Temeljito operite svježe voće i povrće, posebno ako ih imate namjeru jesti sirovo; Ne koristite hranu nakon isteka roka trajanja)".
Između ostalog, iz Agencije za sigurnost hrane pojasnili su za Raport da je bitno za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja sigurnošću hrane prije svega osigurati preduslovne programe.
"Preduslovni programi predstavljaju opće aktivnosti koje utječu na zdravstvenu ispravnost hrane, a obuhvataju dobru higijensku praksu, dobru ugostiteljsku praksu, kontrolu štetočina, čišćenje, kao i obuku uposlenika. Značajan segment proizvodnje zdravstveno ispravne hrane svakako su sirovine. Sirovine se mogu nabavljati samo od provjerenih dobavljača. Sirovine se mogu primiti u skladište samo nakon prijemne kontrole i pregleda sirovine od strane ovlaštene osobe u objektu.
Nakon prijema sirovine se skladište na odgovarajućem temperaturnom režimu, na mjesto određeno za svaku sirovinu posebno. Svaka sirovina treba imati odgovarajuće mjesto za skladištenje, zavisno od potrebnih količina određene sirovine, uslova skladištenja (potrebna temperatura čuvanja, vlaga i sl.). Za sirovine za koje je propisan temperaturni režim hladni lanac ne smije biti prekinut i takve se sirovine moraju odmah nakon prijema uskladištiti na propisanoj temperature, npr. meso na temperaturi do 4°C, riba od 0 do 2°C, mlijeko i prerađevine od mlijeka do 6°C, zaleđena hrana od -12 do -18°C…", kazali su nam.
Bitno je napomenuti da je sirovine potrebno skladištiti u adekvatnim uslovima, na temperaturi propisanoj za svaku pojedinu vrstu namirnice, kako bi se spriječile štetne promjene koje mogu utjecati kako na zdravstvenu ispravnost namirnice, tako i na kvalitetu proizvoda.
"Također, bitno je tokom skladištenja sačuvati namirnice od kontaminacije. Za svaku sirovinu potrebno je imati tačno određeno mjesto za skladištenje, odgovarajućih uslova. Najčešći način skladištenja namirnica je skladištenje u rashladnim uređajima. Ovaj režim podrazumijeva temperature čuvanja 0 pa do +10°C, ovisno o vrsti namirnica. Ovaj način skladištenja podrazumijeva upotrebu frižidera, rashladnih komora i rashladnih vitrina koji omogućavaju ispunjene propisanih uslova skladištenja", naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Izricanje kazni u slučaju nepridržavanja propisa o hrani i oštećenja zdravlja ljudi u nadležnosti je inspekcijskih organa, a kazne ovise o vrsti prekršaja.
Savjeti ljekara
U nastavku vam donosimo savjete ljekara.
Prvi simptomi trovanja hranom obično se javljaju otprilike jedan ili dva sata nakon što pojedete kontaminiranu hranu. Ipak, u nekim slučajevima može proći nekoliko sati, pa čak i do nekoliko sedmica, da se razviju prvi simptomi.
Glavni simptomi uključuju:
- Grčeve u stomaku
- Gubitak apetita
- Mučninu
- Povraćanje
- Proljev (koji može sadržavati krv ili sluz)
- Nedostatak energije / slabost
- Visoku temperaturu
Ukoliko su vaši simptomi posebno izraženi i nikako ne uspijevate zadržati tekućinu, opće stanje vam se ne poboljša nakon nekoliko dana ili ako imate simptome ozbiljne dehidracije (zbunjenost, ubrzani rad srca ili nemogućnost izlučivanja urina), morate se obratite doktoru.
Trudnice, osobe starije od 60 godina, djeca ili osobe s bolestima poput bolesti srčanih zalistaka, dijabetesa, bolesti bubrega ili HIV-a, ili bilo ko ko se liječi od raka, također bi trebali potražiti doktorsku pomoć.
