Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu potaknula je cijeli niz bivših čelnika država zaposlenih u najvećim ruskim tvrtkama da podnesu ostavku, dok su gotovo svi aktuelni evropski političari koji su donedavno održavali prijateljske odnose s Vladimirom Putinom preko noći odlučili osuditi njegove poteze i maksimalno se distancirati od ruskog diktatora.
Bivši talijanski premijer Matteo Renzi u četvrtak je podnio ostavku na mjesto u Upravnom odboru Delimobila, ruske kompanije koja pruža uslugu dijeljenja vozila. Nekadašnji predsjednik Demokratske stranke (PD), danas čelnik manje centrističke stranke Italia Viva (IV), preko stranačkih je kanala objavio da zbog ruske vojne akcije u Ukrajini napušta rusku kompaniju koju je osnovao italijanski poduzetnik Vincenzo Trani.
Još jedan bivši čelnik evropske države, nekadašnji finski premijer Esko Aho, u četvrtak je podnio ostavku na funkciju u ruskom Sberbanku, u kojem je šest godina bio jedan od direktora i član Nadzornog odbora. Aho je kazao da je to njegova "lična odluka" do koje je došao kada je uvidio "izazove" u svojim zadaćama zbog uvedenih sankcija. "Očito, teško će biti aktivni sudionik u ovoj operaciji", rekao je Aho.
Ostavku je u četvrtak ujutro podnio i bivši austrijski kancelar Christian Kern, koji je sjedio u odboru Ruskih željeznica (RZD). "RZD je sada postao dio ruske ratne logistike", rekao je Kern za Der Standard. "Izrazito mi je žao zbog toga. Moje su misli uz žrtve ove bezumne agresije."
No, najpoznatiji bivši evropski čelnik vlade, nekadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder, nije ni spomenuo mogućnost napuštanja svojih pozicija predsjednika Uprave Sjevernog toka i ruskog naftnog diva Rosnefta. Schröder, koji je nedavno predložen i za člana odbora u Gazpromu, ruskom plinskom konglomeratu, proteklih je sedmica stvarao neugodnosti svojim nekadašnjim kolegama iz Socijaldemokratske stranke (SPD), uključujući i aktualnog kancelara Olafa Scholza.
Nakon što je Schröder optuživao zapadne zemlje da "zveckaju oružjem" i pretjeruju u pitanju ruske prijetnje Ukrajini, Scholz je morao odgovarati na neugodna pitanja zapadnih novinara i jasno se distancirati od svojeg nekadašnjeg stranačkog kolege. Čak ni invazija na Ukrajinu nije natjerala Schrödera da znatno promijeni svoj stav. U četvrtak je rekao kako su "obje strane počinile brojne pogreške", a najjača osuda koju je uspio izraziti na račun invazije bila je izjava da "ruski sigurnosni interesi ne opravdavaju korištenje vojnih sredstava". Istovremeno je upozorio evropske čelnike da ne poduzimaju poteze koji bi "presjekli preostale političke i ekonomske veze između Evrope i Rusije".
Invazija nije posebno pogodila ni bivšega austrijskog kancelara Wolfganga Schüssela, člana odbora ruske naftne tvrtke Lukoil, koji je u četvrtak kazao kako "ne vidi razlog" zašto bi trebao podnijeti ostavku. Razlog za ostavku ne vidi ni bivša austrijska ministrica vanjskih poslova iz Slobodarske stranke (FPÖ) Karin Kneissl, koja je privukla globalnu pozornost kad joj je Putin 2018. bio gost na vjenčanju. Fotografije Putina kako pleše s mladenkom u Gamlitzu, gradiću na granici sa Slovenijom, obišle su svijet, a Kneissl je prošle godine dobila mjesto u Upravnom odboru Rosnefta.
Ni bivši francuski premijer François Fillon, čelnik vlade za mandata predsjednika Nicolasa Sarkozyja, ne kani napustiti odbore petrokemijske grupe Sibur i državne naftne tvrtke Zarubežnjeft. Fillon je u četvrtak osudio primjenu sile u Ukrajini, no potom je dodao kako je on godinama upozoravao da Zapad ne shvaća dovoljno ozbiljno rusku zabrinutost zbog širenja NATO-a. "Taj nas je stav danas doveo do opasnog sukoba koji se mogao izbjeći", istaknuo je Fillon, koji je prije dvije godine nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog prevare i pronevjere.
Dok su neki bivši političari ostali suzdržani zbog svojih unosnih poslova u Rusiji, brojni aktualni političari više si ne mogu priuštiti luksuz održavanja prijateljskih odnosa s Putinom. Na gotovo cijelom području Evrope Putinovi apologeti među pripadnicima ekstremne desnice i ljevice preko noći su prinuđeni na oštar zaokret u svojoj retorici.
Dva dugogodišnja Putinova saveznika, češki predsjednik Miloš Zeman i mađarski premijer Viktor Orbán, bez zadrške su osudili poteze Moskve. Zeman je invaziju prozvao "neprovociranim činom agresije", te je u obraćanju češkim građanima kazao kako je "Rusija počinila zločin protiv mira".
Zeman se u prošlosti našao na meti kritika kada je dovodio u pitanje nalaze vlastitih obavještajnih službi koje su ukazivale na ulogu ruskih špijuna u stravičnoj eksploziji skladišta streljiva 2014. Rusko preuzimanje poluotoka Krima smatrao je riješenim pitanjem, a do prije samo nekoliko dana tvrdio je da Rusi neće napasti Ukrajinu jer "nisu luđaci da pokrenu operaciju koja bi po njih bila više štetna nego korisna". U četvrtak je povukao te tvrdnje. "Priznajem da sam bio u krivu", kazao je Zeman.
I jedan od arhitekata Brexita, nekadašnji britanski zastupnik u Evropskom parlamentu Nigel Farage, također se posuo pepelom u četvrtak. "Pa, bio sam u krivu", napisao je na Twitteru. "Putin je otišao mnogo dalje nego što sam mislio." Farage je potom ipak odlučio za invaziju kriviti EU i NATO, koji su za njega jedno te isto. "Ovo je posljedica širenja EU i NATO-a", ustvrdio je. "Nije imalo smisla štapom bosti ruskog medvjeda."
Mađarski premijer Orbán, koji je dugo njegovao dobre odnose s Putinom i često zastupao njegove interese na sastancima Evropskog vijeća, u četvrtak je nedvosmisleno osudio rusku politiku. "Rusija je ovog jutra napala Ukrajinu vojnim snagama", kazao je u snimci objavljenoj na Facebooku. "Zajedno s našim saveznicima u Evropskoj uniji i NATO-u osuđujemo vojne poteze Rusije."
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó bio je još izravniji. "Pozicija Mađarske je jasna: stojimo uz Ukrajinu, podržavamo njezin teritorijalni integritet i suverenitet", kazao je Szijjártó.
U Francuskoj, gdje su vodeći predsjednički kandidati desnice glasno podržavali Putina, čelnica Nacionalne fronte (RN) Marine Le Pen i nezavisni kandidat Éric Zemmour požurili su osuditi rusku invaziju. Le Pen, čija je stranka prije čak dobivala donacije iz Rusije, rekla je kako potezi Rusije nemaju opravdanja te da ih je potrebno "nedvosmisleno osuditi".
Pisac i historijski revizionist Zemmour već je mjesecima krivio Zapad za rast tenzija, a francuski dnevnik Le Monde optužio je i njega i Marine Le Pen da su cijelo to vrijeme "širili propagandu Kremlja". U četvrtak je ipak osudio napad i kazao da "Ukrajina nije ni napala ni izravno prijetila Rusiji".
I italijanski zagovornici Putina osudili su invaziju. Čelnik italijanske stranke Liga (LSP) Matteo Salvini rekao je u četvrtak kako se radi o danu tragedije, i dodao da će podržati bilo koji odgovor koji predloži premijer Mario Draghi. Poput mađarskih i francuskih desničara, ni Salvini nije poimence spomenuo svojeg donedavnog idola, čije je lice nekad ponosno nosio na majici. Čelnica desne stranke Braća Italije (FdI) Giorgia Meloni ipak je Putina osudila i poimence. "Neprihvatljivi masovni ratni napad Putinove Rusije protiv Ukrajine", napisala je na Facebooku. "Europa pada u prošlost za koju smo se nadali da nećemo opet proživljavati. Zapad i međunarodna zajednica moraju se ujediniti kako bi donijeli svaku korisnu mjeru za podršku Kijevu i poštovanje međunarodnog prava."
