Počela je proljetna sezona alergija. I zato ovih dana mnogi kišu i suze, svrbe ih oči i nos, kapci su im natečeni, a neki imaju i ozbiljnije simptome. Zbog cvata drveća, pelud je u zraku, udišemo ga pa se javljaju tipični simptomi respiratornog trakta, kihanje u serijama, svrbež i iscjedak iz nosa.
Ovisno o tome na što ste alergični, možete imati alergiju tokom cijele godine
Postoje alergene biljke koje cvatu već krajem januara i osjetljivim osobama stvaraju ozbiljne probleme. Od januara do aprila drastično raste koncentracija peludi drveća – lijeske, breze, vrbe, topole te peludi raznih četinjača.
Kasnije alergije javljaju se u maju i junu, kao posljedica cvatnje trava. Krajem ljeta i početkom jeseni imamo povećanje koncentracije peludi korova među kojima se ističe pelud ambrozije od kraja jula pa sve do novembra.
Kako razlikovati respiratornu alergiju od prehlade
Simptomi respiratornih alergija, alergijskog rinitisa, konjunktivitisa pa čak i astme lako su prepoznatljivi. Najčešći su simptomi svrbež očiju, peckanje, suzenje, crvenilo očiju, nakon čega se brzo pojavi kihanje koje je teško zaustaviti. Uz ove simptome može se pojaviti i svrbež u nosnicama, grlu, ždrijelu, ušnim kanalima i na nepcu.
Simptomi alergijske reakcije u teških bolesnika uključuju otežano disanje, stezanje u prsima, zviždanje u prsima te napadaje gušenja. Postoje i neobični simptomi poput noćnog umora. Alergična osoba teško tone u san, budi se sa suhim ustima, umorna, s glavoboljom.
Kako utvrditi vrstu alergena koji uzrokuju respiratorne alergije?
Alergološke ambulante u bolnicama najčešće koriste standardni alergo prick test, pacijentima poznat kao kožni alergotest, koji je potpuno siguran i pouzdan te je zlatni standard za potvrđivanje preosjetljivosti na pojedine alergene koji uzrokuju respiratorne alergije.
Koje navike pogoršavaju stanje respiratornih alergija?
Ako ste alergični na pelud određene biljke, u doba cvatnje trebate biti što više u zatvorenim prostorima i koristiti klimatizaciju sa specifičnim filterima. Preporuka je i da prozore otvarate kasnije tokom dana i noću. Najveća je koncentracija za sunčana vremena, kada je slabo vjetrovito i u jutarnjim satima.
Mogu li određene namirnice pogoršati alergijske reakcije na pelud?
Određena hrana s aditivima, pojačivačima mirisa i okusa, kao i prerađena hrana pogoršat će respiratorne probleme kod alergičara. Bolesnici koji imaju alergijski rinitis, rinitis s astmom ili samo astmu, osjetit će respiratorne smetnje ako popiju čašu vina tokom sezone cvatnje bilja na koje su preosjetljivi. Kalijev metabisulfit, koji sadrži svako vino u boci, pogoršat će postojeće simptome, pacijent će osjećati lagano stezanje u prsima, crvenilo u području dekoltea i otežano gutanje. Ljekari upozoravaju da alergiju može pogoršati i konzervirana hrana i plodovi mora.
Mogu li se respiratorne alergije trajno izliječiti?
Farmakološka terapija i lijekovi djeluju simptomatski i dok ih uzimate, bit će vam dobro, ali čim prestanete, sve se vraća. Alergiju ne možemo liječiti lijekovima, a da bismo došli do izlječenja, odnosno da bismo smanjili i eventualno ukinuli lijekove za liječenje alergija, može se pokušati s imunoterapijom. To podrazumijeva korištenje odgovarajućih ekstrakata alergena u obliku tableta koje se stavljaju izravno pod jezik, otope se za koju minutu, a zatim progutaju.
Osoba preosjetljive na pelud mogu ovu terapiju koristiti tri do četiri mjeseca prije peludne sezone ili u samoj peludnoj sezoni, zatim se njihova primjena prekida do sljedeće godine i tako tri do pet godina. Toliko je potrebno da izazovu toleranciju na pelud i drastično smanje potrebu za lijekovima. Cilj je potpuni nestanak i prestanak problema s disanjem i drugih simptoma. Učinci ove terapije očekuju se već u prvoj godini uzimanja, jer se simptomi smanjuju za trideset do četrdeset posto, a učinak je vidljiv i nakon prekida terapije. Pritom je važno imati na umu da imunoterapija nije namijenjena samo za liječenje teških oblika alergija, već se može koristiti i za srednje teške oblike.
