Usred izvješća o 'misterioznoj' respiratornoj bolesti koja se širi među djecom u Kini, profesor epidemiologije Stephen Morse s njujorškog Sveučilišta Columbia - Irving Medical Center objasnio je za BBC kako se i zašto u raznim dijelovima svijeta redovito pojavljuju neobjašnjive epidemije
Počelo je jednog proljetnog jutra 1993., kada je obitelj američkih Navaho Indijanaca stala na benzinskoj postaji u Novom Meksiku i nazvala 911. Njihovom sinu, 19-godišnjem maratoncu, iznenada su se javili problemi s disanjem. Hitna pomoć prebacila ga je u lokalnu bolnicu, u kojoj je preminuo. Liječnici su bili zatečeni - šta je moglo ubiti nekoga tako mladog i zdravog?
Ubrzo se pokazalo da smrt maratonca nije izolirani incident. On je zapravo bio na putu na sprovod svoje zaručnice, nakon što je samo nekoliko dana ranije ona podlegla bolesti sa sličnim respiratornim simptomima. Svaki put kad izvještaji o misterioznoj novoj epidemiji dođu na naslovnice, mogućih 'sumnjivaca' ne manjka. Na Zemlji ima više virusnih čestica nego zvijezda u svemiru, a u našim tijelima deset je puta više bakterijskih stanica nego stanica sisavca, piše BBC.
Procjenjuje se da je naš planet dom za oko bilijun vrsta mikroorganizama. Ali trenutno je poznato da samo 1513 vrsta bakterija, 219 virusa, 300 parazitskih crva, 70 protozoa i 200 gljivica mogu uzrokovati bolesti kod ljudi. Ostali čekaju da budu otkriveni.
The discovery of the Human Immunodeficiency Virus (HIV), shown here in yellow, was made by researchers Françoise Barré-Sinoussi and Luc Montagnier. In late 1982, they were alerted to an alarming epidemic. By January 1983, they had discovered HIV.#WorldAidsDay pic.twitter.com/zoerWiB0nK
— The Nobel Prize (@NobelPrize) December 1, 2023
'Jasno je da postoje neke epidemije koje su još uvijek misterije', kaže profesor Morse. U slučaju Navaho Indijanaca iz 1993., lokalni medicinski istražitelj primijetio je da su drugi ljudi razvili neobjašnjive simptome u prethodnim mjesecima. Svi su se dogodili u indijanskoj zajednici u regiji Four Corners na jugozapadu SAD-a. Kako se pojavljivalo sve više slučajeva, počelo je traganje za uzročnikom. Nakon dva mjeseca, identificiran je hantavirusni plućni sindrom, uzrokovan potpuno novom vrstom hantavirusa – skupinom virusa koji obično inficiraju glodavce. Ovakva kašnjenja u potragama za uzročnicima bolesti iznenađujuće su česta, čak i danas.
'Još uvijek postoji niz infekcija koje spadaju u onu opću kategoriju nedijagnosticiranog akutnog respiratornog distresa i sličnih stanja koja se – poput hantavirusnog plućnog sindroma – ne prepoznaju u početku, ali se potom retrospektivno otkriju', kaže Morse. Mnoga izbijanja bolesti isprva prođu nezapaženo i neprijavljeno, dijelom i zbog nedostatka potrebne infrastrukture u nerazvijenim područjima ili manjka motivacije za istraživanje.
To se dogodilo i s covidom, piše BBC. U decembru 2019. Svjetska zdravstvena organizacija upozorena je na brojne slučajeve upale pluća u kineskom Wuhanu s nepoznatim uzročnikom. Virus je službeno identificiran u roku od mjesec dana, kada su kineske vlasti podijelile sekvencu njegova genoma s ostatkom svijeta. Međutim neka istraživanja pokazuju da se virus zapravo počeo širiti među ljudima već u oktobru 2019. Nakon što je epidemija privukla nečiju pozornost, sljedeći korak zapravo je pronalaženje patogena koji je uzrokuje, prenosi Tportal.
U slučaju Navaho Indijanaca, virus je identificiran pomoću lančane reakcije polimerazom (PCR), koja je u to vrijeme bila vrhunska tehnologija. Koristeći specifične sekvence DNK iz poznatih hantavirusa, znanstvenici su uspjeli pronaći prethodno neotkrivenog člana ove skupine. 'To je doista bila prva primjena molekularnog testiranja za identifikaciju [infektivnog] agensa', kaže Morse. Danas je PCR standardna metoda za identifikaciju patogena, ali postoji 'caka'. Budući da tehnika zahtijeva slijed nečega što je usko povezano s onim što tražite, teže je dobiti odgovor. U američkom Four Cornersu bilo je poznato da zaraženi imaju antitijela na druge hantaviruse, pa je to i korišteno. Međutim sada se pojavljuju nove, sofisticiranije metode za pronalaženje dosad nepoznatih patogena i one ne zahtijevaju tako specifične informacije.
Nedavno razvijena PCR metoda znači da je moguće identificirati nove patogene unutar širih skupina. Umjesto da se traže samo vrlo bliski rođaci poznatog virusa, moguće je identificirati i druge unutar iste obitelji. Također, sekvenciranje sljedeće generacije može pomoći znanstvenicima da pronađu dosad nepoznate mikroorganizme. U jednoj studiji o grupi pacijenata koji su umrli nakon što su primili organe od istog donora, tehnika je korištena za otkrivanje novog arenavirusa.
'U mnogim laboratorijima u zemljama s visokim dohotkom ili okruženjima s velikim resursima možete proučavati uzorke i identificirati sekvence koje izgledaju kao sekvence patogena, bilo da su virusne, bilo bakterijske… a da ne morate unaprijed znati što se krije u njima', kaže Morse.
