Građani i firme u BiH ponovno mogu od banaka i mikrokreditnih organizacija tražiti moratorij i druge olakšice za otplatu kredita, odlučile su entitetske agencije za bankarstvo. Agencija za bankarstvo FBiH produljila je mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij na otplatu kredita, koji može trajati do 30. juna ove godine za fizičke i pravne osobe, i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. decembra 2021., piše Večernji list BiH.
Odluka je donesena zbog izuzetno loše epidemiološke situacije koja ograničava poslovne aktivnosti. Vrijednost kredita koji su do decembra prošle godine bili zahvaćeni moratorijem u FBiH prešla je milijardu KM. Podneseno je ukupno 59.849 zahtjeva za moratorij na kredite fizičkim i pravnim osobama. Ukupno je odobreno 51.465 zahtjeva, pokazalo je izvješće Agencije za bankarstvo FBiH.
Kada su u pitanju fizičke osobe, podneseno je 55.496 zahtjeva, od čega su odobrena 47.624. Bruto vrijednost kredita je 201,158.000 KM. Kada su pravne osobe u pitanju, njih 4353 podnijele su zahtjev, od čega je odobren 3841, a vrijednost je 882,675.000 KM. Zaključno s 2020., bankama sa sjedištem u RS i poslovnim jedinicama banaka iz FBiH fizičke osobe podnijele su 8.798 zahtjeva u iznosu od oko 250 miliona KM, a pravne 1.888 zahtjeva u iznosu od oko 1,2 milijarde KM.
Odobreno je 7.776 zahtjeva fizičkim i 1.819 zahtjeva pravnim osobama. Što se tiče mikrokreditnih organizacija, fizičke osobe podnijele su 15.660 zahtjeva u iznosu od oko 8,7 miliona KM, a pravne 285 zahtjeva u iznosu od oko 3,9 miliona KM. Od toga je odobreno 15.149 zahtjeva fizičkim i 225 zahtjeva pravnim osobama.
Od pojave koronavirusa na našim prostorima građani BiH poprilično su povukli ručnu kad je riječ o zaduživanju kod komercijalnih banaka. Statistika pokazuje kako su ove godine najviše smanjeni potrošački nenamjenski krediti, koji su svih ranijih godina konstantno bilježili rast. Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su ukupni krediti stanovništvu u augustu prošle godine iznosili 9,9 milijardi KM, od čega se na potrošačke kredite odnosilo gotovo 7,37 milijardi KM. Dok je ukupna kreditna zaduženost stanovništva od januara povećana za 66,7 miliona KM, nenamjenski potrošački krediti smanjeni su za 17,4 miliona.
Od marta, kada se kod nas pojavio koronavirus, zabilježili su pad od čak 72,4 miliona KM. Od januara do augusta 2019. ukupni krediti građanima BiH porasli su za 536,1 milion, dok su nenamjenski potrošački zabilježili rast od čak 380,2 miliona KM. S druge strane, kreditna zaduženost stanovništva u augustu 2020. u odnosu na isti mjesec 2019. veća je za 111 miliona KM. Naime, većina onih koji su razmišljali uzeti kredit i dalje čeka, jer se ne zna što će biti sutra.
S druge strane, određen broj ljudi ostao je bez posla, pa nisu kreditno sposobni, što ih onemogućuje kreditno se zadužiti. Sve ovo dovelo je do pada vrijednosti uzetih potrošačkih kredita. Iako je evidentan pad iznosa plasiranih potrošačkih kredita, neki ljudi zadužili su se kod banaka, i to kako bi, uvjetno rečeno, preživjeli. Ranije su građani uzimali kredite kako bi išli na ljetovanje, kupili automobil, obnovili garderobu i slično, uvjetno rečeno, za luksuz. To je sada u značajnoj mjeri izostalo, dok kredite i dalje uzimaju oni kojima je to nužno za najosnovnije životne potrebe.
Ljudi kojima krediti nisu potrebni za egzistenciju, odustali su od njih čekajući bolja vremena. A kako BiH stoji u odnosu na susjede glede kreditnih zaduženja? Građani Hrvatske najzaduženiji su u regiji s iznosom ukupnog duga bankama po osnovi kredita od 18 milijardi eura, a najmanje duguju stanovnici Crne Gore, približno 1,39 milijardi eura, prema podacima za januar iz šest centralnih banaka zemalja bivše SFRJ o stanju kredita stanovništva.
Na drugom su mjestu po visini ukupnog duga Slovenci s iznosom od 11 milijardi eura, dok su građani Srbije treći s iznosom od 10 milijardi eura. Međutim, kada se promatraju ukupni iznosi kredita u odnosu na broj stanovnika, proizlazi kako su građani Srbije najmanje zaduženi u usporedbi s ostalim zemljama, piše biznis.rs.
Po visini osobnih dugovanja na osnovi kredita, najzaduženiji su Slovenci s iznosom od 5286 eura (10.308 KM), zatim Hrvati s 4208 eura (8.206 KM), Crnogorci s 2.239 (4.366 KM), građani BiH s 1.536 eura (2.995 KM), Makedonci s 1.452 eura (2.831 KM) i na kraju Srbi s prosječno 1.443 eura (2.814 KM) duga.
