Svake godine naučnici prelijeću Novi Zeland neke od najpoznatijih glečera u zemlji - drevne ledene "rijeke" koje se spuštaju s Južnih Alpa, planinskog hrpta koji se prostire duž Južnog ostrva. I skoro svake godine zateknu ih kako se smanjuju.
Ni ove godine nije bilo drugačije, piše CNN.
Krajem marta, tim naučnika proveo je osam sati leteći iznad vrhova, snimajući hiljade fotografija glečera za godišnje istraživanje snježne granice. Andrew Mackintosh, profesor na Univerzitetu Monash u Australiji koji je bio na letu, rekao je u izjavi da je "šokiran" onim što su vidjeli.
Neki od glečera manjih visina su uglavnom nestali, rekao je, dok su čuveni glečeri Franz Josef i Fox pokazivali znakove povlačenja.
"Ovogodišnja zapažanja potvrđuju gledište da nastavljamo gledati gubitak leda širom Južnih Alpa", rekao je za CNN Andrew Lorrey, glavni naučnik u istraživačkom tijelu Nacionalnog instituta za istraživanje vode i atmosfere (NIWA) i koordinator istraživanja.
Glečeri su ogromne mase leda koje se nakupljaju u planinama i oko njih. Rastu u hladnim, snježnim zimama i povlače se kada su temperature više. Glečeri su izvor slatke vode za skoro 2 milijarde ljudi širom sveta, ali njihovo brzo otapanje predstavlja ogroman rizik: ne samo da povećava rizik od smrtonosnih poplava, već i led koji se topi izaziva porast nivoa mora.
Dvije godine jakih, rekordnih vrućina uzele su danak na glečerima - 2022. je bila najtoplija godina na Novom Zelandu ikada, obarajući rekord koji je postavljen samo godinu dana ranije. Ali trend opadanja leda je dugoročan.
Teško je to svjedočiti, rekao je Lorrey, koji je na ovim zračnim snimcima od 2009. godine. „Vidim kako nam ovaj prekrasni dio našeg prirodnog okruženja izmiče kroz prste. A ako ste iskusili glečer iz prve ruke, oni su apsolutno zadivljujući, zapanjujući i mijenjaju život.”
Istraživanje snježne granice, koje organizira NIWA, odvija se gotovo svake godine gotovo pet decenija i ima za cilj da uhvati snimak skupa od više od 50 glečera – različitih veličina i nadmorskih visina – što je moguće bliže kraju topljenja snijega i leda.
Naučnici posebno gledaju na snijeg koji ih prekriva. Ako shvatite gdje se nalazi snježna granica, "shvatate nešto o zdravlju naših glečera", rekao je Lorrey.
Snijeg, koji glečerima pruža hranjivi i zaštitni sloj, počinje u jesen i traje do proljeća.
Lorrey ima finansijsku analogiju za ovaj proces: snijeg je poput štednog depozita za glečer, tampon protiv toplijeg perioda koji je pred nama. Kada sezona topljenja počne u proljeće, mora proći kroz ovaj „štednički račun“ novog snijega prije nego što stigne do tijela glečera.
U godinama kada je snježna granica na planini niža, glečer se može povećati i može napredovati dalje niz padinu – ima zdravu ravnotežu. Ali kada je snježna granica viša, veći dio glečera je izložen topljenju – što ga šalje u crveno – i on će se smanjiti.
"Trenutno vidimo brze promjene koje se dešavaju u planinama, sa naznakama da se porast snježne linije ubrzava zajedno sa gubitkom leda", rekao je Lorrey.
Rezultati ovogodišnjeg leta bit će uključeni u izvještaj o dugoročnijoj varijabilnosti glečera koji će biti objavljen kasnije tokom godine.
Klimatska kriza ima ogroman uticaj.
"Uglavnom su promjene temperature one koje pokreću ono što rade glečeri na Novom Zelandu", rekla je za CNN Lauren Vargo, glaciolog sa Univerziteta Viktorija u Wellingtonu, koja je bila dio istraživanja.
Ekstremno otapanje u 2018. godini, jednoj od najgorih zabilježenih godina za novozelandske glečere, je do 10 puta vjerovatnije zbog klimatskih promjena, prema studiji iz 2020. koju su koautori Vargo i Lorrey.
Kao naučnik, u početku je dramatična promjena glečera na neki način bila "uzbudljiva", rekao je Vargo, koji ih proučava od 2016. Ali postojanost ovog trenda je teška. “Takođe je tužan i zastrašujući osjećaj kada razmišljate o tome šta ga pokreće”, rekla je.
"Kako se trenutni trend zagrijavanja nastavlja, gubit ćemo sve više glečera", rekao je Lorrey. I ovo je globalni trend. Do polovine svjetskih glečera moglo bi nestati do kraja stoljeća, čak i ako se ostvare ambiciozni klimatski ciljevi, prema istraživanju objavljenom u januaru.
Pored uticaja klimatskih promjena, ulogu su odigrale i prirodne klimatske varijacije. Neuobičajeno dug period La Ninje, koji je upravo završio, donio je temperaturu mora i zraka topliju od prosjeka, što je doprinijelo otapanju glečera.
Njegov pandan, El Niño, koji često donosi hladnije uslove u ovom dijelu Novog Zelanda, predviđa se za kasnije tokom godine i mogao bi pružiti privremenu odgodu.
“Uvijek se radujem El Ninu i vidjeti snježnu granicu koja je tamo gdje bi inače trebala biti”, rekao je Lorrey. Ali, upozorio je, "to neće spasiti slaninu glečera". Ove godine se “pojavljuju premalo i daleko između da bi se suprotstavile tekućem trendu zagrijavanja koji doživljavamo.”
Gubitak leda se jako osjeća, rekao je Vargo. “Ljudi na Novom Zelandu imaju tu vezu s glečerima.”
Tamo gdje je nekada bilo moguće parkirati na parkingu nacionalnog parka i prošetati kratku udaljenost do glečera, sada je to mnogo rjeđe – ljudi često moraju ići dalje u planinu, čak i letjeti tamo malim avionima.
“To je iskustvo koje će mnogima biti nedostižno”, rekla je Lorrey. “Gubitak naših glečera imat će značajan utjecaj na naš odnos i iskustva u okolišu.”
Ovi "vodotornjevi", kako ih Lorrey naziva, takođe imaju važnu ulogu u snabdijevanju visokih alpskih potoka, posebno tokom godina suše.
Promjene koje se dešavaju podsjećaju da se naše planine – i druga mjesta širom svijeta – brzo mijenjaju, rekao je on. Glečeri su “visoko vizualni element promjene okoliša koji nam govori da postoje druge stvari koje ne vidimo.”
