Amazonska prašuma, najveća svjetska kišna šuma, prolazi kroz najveću dosad zabilježenu sušu. Početak kišne sezone očekivao se u oktobru, ali padavina nije bilo ni na koncu novembra. "Imam 49 godina, ali ovo još nisam vidio. Čak nikad nisam ni čuo za ovako tešku sušu", reporterima BBC-a rekao je Oliviera Tikuna iz sela Bom Jesus de Igapo Grande.
Suša je tolika da će 40 obitelji iz tog sela uskoro ostati bez mogućnosti plovidbe do obližnjih većih mjesta. Ove godine ostali su bez vode za tuširanje, poljoprivredni usjevi trunuli su jer ih nisu mogli dovoljno brzo transportirati na tržnice. Starije stanovnike upozorili su da se presele bliže gradu ako misle da će im trebati hitne medicinske usluge. A sve zbog povlačenja vode i isušivanja vodenih puteva. "Još malo i moja će obitelj ostati izolirana", objasnio je Oliviera, piše Jutarnji list.
Ove godine sušu je pogoršao vremenski fenomen El Niño koji pojačava učinak klimatskih promjena. Flaviá Costa ekologinja je na Nacionalnom institutu za istraživanje Amazonije. Živi i radi u prašumi 26 godina. "Za svoju prvu sušu mislila sam da je strašna. Ali onda su se, godinu za godinom, obarali rekordi. Svaka suša bila je snažnija od one prethodne", kazala je Costa za BBC. Još je, rekla je, rano procijeniti posljedice. Međutim, već je puno znakova da mnoge biljke nisu preživjele.
Prethodne suše indikator su toga što se može očekivati. Prema nekim procjenama, suša Godzilla ubila je 2015. godine 2,5 milijardi stabala i biljaka u jednom manjem dijelu šume. Costa kaže da je amazonska prašuma prestala djelovati kao veliki usisivač ugljika. "To očekujemo i sada, nažalost", dodala je.
No, situacija bi mogla postati još puno gora. Osim što je prašuma biološki svjetski hotspot, procjenjuje se da se u njoj skladišti 150 milijardi tona ugljika. Uskoro bi, strahuju neki, mogla postati savana. Naime, Amazonija funkcionira kao zasebni vremenski sustav. Uništi li se dio šume, sustav bi se mogao pokvariti. A tada možda neće biti povratka.
Prvi koji je iznio tu teoriju brazilski je klimatolog Carlos Nobre. Još 2018. godine on je izračunao da s gubitkom 25 posto Amazonije i porastom globalne temperature za dva do dva i po stepena dolazi do tačke preokreta, odnosno tačke bez povratka. Nobre se upravo vratio s klimatološke konferencije COP28 i zabrinutiji je nego ranije.
"Nisam optimističan da će se emisije stakleničkih plinova ograničiti prema planovima država, kaže Nobre. Tračak nade ipak vidi u smanjenju sječe šuma u zemljama kojima se proteže Amazonija. Trenutno je posječeno 17 posto Amazonije, a globalna je temperatura 1.1 ili 1.2 Celzijeva stepena poviše predindustrijske razine.
Ne slažu se svi naučnici s njegovim predviđanjima. Flaviá Costa kaže da njena istraživanja govore o tome da će pojedini dijelovi prašume preživjeti promjene. To se odnosi na dijelove s dobrim pristupom podzemnim vodama poput dolina.
Međutim, devastacija "pluća planeta" već je jako vidljiva. Osim požara, tu su i događaji poput nedavnog pomora delfina. Pronađeno je gotovo 300 njihovih leševa. Miriam Marmontel smatra da ih je ubila temperatura vode. Ona je ponegdje dosegnula preko 40 stepeni, što je četiri stepena više od prirodne tjelesne temperature i delfina i ljudi.
Marmontel živi u Amazoniji 30 godina i nikada nije mislila da će vidjeti sušu poput sadašnje. Prema njoj, strašno je kojom se brzinom klima mijenja. "To je poput šamara", opisuje.
"Delfine smo uvijek smatrali stražarima jer oni prvi osjete što će nam se dogoditi. Njima se to događa sada, a nama će se tek dogoditi", smatra ona, piše Jutarnji list.
