Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) prezentirali su rezultate istraživačkog projekta "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova", koji ima za cilj prikupljanje i širenje informacija u okviru pravnih istraga i presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Suda Bosne i Hercegovine i Višeg suda u Beogradu.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić kaže da su tako na jednom mjestu obuhvatili relevantne činjenice o procesuiranju osoba odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.
„Krećemo i u širu online kampanju, kojoj je cilj podići svijest o počiniocima i činjenicama koje su utvrđene pred međunarodnim i lokalnim sudovima. Mi u Memorijalnom centru Srebrenica ne želimo biti institucija koja će reaktivno i saopćenjima odgovarati na negiranje genocida i minimiziranje žrtava. Želimo svaki dan nuditi činjenice, te radom, istraživanjem i naučnim pristupom pokazati da ova institucija brine o čuvanju istine o genocidu. To smo prvo uradili Izvještajem o negiranju genocida, koji se bavio negatorima. Ovim projektom bavimo se sudskih utvrđenim činjenicama i počiniocima“, kazao je.
Svrha tog projekta je poticanje dijaloga o potrebi nastavka suđenja za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i regiji, kao i borba protiv nekažnjivosti i negiranja zločina.
Projekt uključuje inovativne i kreativne obrazovne i multimedijalne materijale, koji se mogu koristiti za dijeljenje činjenica o istragama i presudama o genocidu u Srebrenici.
Kako kaže predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić cilj te istraživačke inicijative je prvobitno praćenje i prikupljanje činjenica i podataka iz dosadašnjih pravnih istraga i presuda koje se tiču genocida u Srebrenici, te objedinjavanje nalaza u jedinstvenu bazu podataka koja je jednostavna za upotrebu i razumijevanje.
„Osim toga, željeli smo istražiti i prikupiti podatke i o trenutnim procesima koji se tiču genocida u Srebrenici. Zaista, kreiramo pregled onoga što je učinjeno u pogledu pronalaska pravnih činjenica i dokaza“, kazala je.
Smatraju, kaže, da je prezentacija i suočavanje s pravnim nalazima (kroz izložbe, web prezentaciju i kampanju na socijalnim medijima) jedinstven način na borbu protiv relativizacije i negiranja zločina.
U projektu su kao izvori primarno korišteni nalazi i baze podataka međunarodnih i lokalnih sudova, ali i istraživanja drugih nevladinih organizacija, poput međunarodne organizacije Impunity Watch.
Strateški savjetnik Impunity Watcha Thomas Unger naglašava da je ta inicijativa značajna prvenstveno po jasnom načinu na koji prezentira činjenične istine o genocidu počinjenom u Srebrenici.
„Ne ostavlja sumnju, niti prostor za odbijanje činjenica. Međutim, još važnijom se čini doprinos da se izbjegne ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Srebrenica sa sobom ne nosi osvetu, već trajni podsjetnik na ono što se ne smije ponoviti“, kazao je.
Projekt "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova" su podržali Nacionalni fond za demokratiju (NED), Fond Sigrid Rousing i Fond Rockefeller Brothers, kroz redovno finansiranje Centra za postkonfliktna istraživanja, saopćila je Press služba Memorijalnog centra Srebrenica.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio je 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega trinaest za zločin genocida.
U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
