Izvođenjem materijalnih dokaza optužbe, danas je u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) nastavljeno suđenje Goranu Salihoviću.
Riječ je o bivšem glavnom državnom tužitelju, optuženom za zloupotrebu položaju ili ovlasti, a u vezi s navodnim prekoračenjem troškova reprezentacije.
Suđenje Goranu Salihoviću: Predočene kopije
Zastupnica optužbe, kantonalna tužiteljica Amra Mehmedić predočila je više kopija odluka Tužiteljstva BiH o odobravanju troškova reprezentacije, putnih naloga i računa.
U to je uključena i evidencija poklona uručenih članovima inozemnih delegacija i diplomatskog kora u sklopu saradnje s Tužiteljstvom BiH.
Optuženi Salihović bio je u prilici očitovati se o svim ponuđenim dokazima optužbe. Negirao je optužbe koje su mu stavljene na teret. Naveo je kako one nisu potrijepljene dokazima, kao i da je optužnica nerazumljiva.
Uputio je niz prigovora. Od toga da su njemu pripisani cjelokupni troškovi Tužiteljstva te da glavni tužitelj nije naredbodavan u kontekstu finansijskog stanja, odnosno trezorskog poslovanja.
Također, tvrdi toga da većina uloženih fotokopija računa ne mogu poslužiti kao dokazi. Navodi da ovjeru fotokopija može izvršiti samo onaj ko je račun izdao.
Salihović je u nastavku podsjetio kako u revizorskim izvještajima koji su se odnosili na Tužiteljstvo BiH nisu evidentirana bilo kakva prekoračenja u odnosu na utvrđene limite. Odnosno da su ti izvještaji za 2013., 2014. i 2015. godinu (inkriminirani period) prema utvrđenim mišljeniima, okarakterizirani pozitivnim bez rezerve.
Prema njegovim navodima, ne samo da nije učinjeno bilo kakvo prekoračenje niti je učinjena šteta po osnovu rashoda reprezentacije. Naprotiv, tvrdi da spomenuti izvještaji svjedoče o ostvarenim uštedama na godišnjem nivou.
Brojne primjedbe
On tvrdi da to zbirno od 2013. do 2016. godine iznosi više od 900.000 KM neutrošenih sredstava, odnosno ušteda u budžetu Tužiteljstva BiH.
Optuženi i njegov branitelj, advokat Rifat Konjić uputili su i brojne primjedbe povodom predočenih naloga o putovanjima. U sklopu naloga su prikazane dnevnice, troškovi noćenja i taksija, te obračunate akontacije. To je u konačnici prikazano kao trošak reprezentacije.
Prema njihovim riječima, to govori da je „sve namješteno tako da se, bez ikakvog osnova, što više 'napušu' troškovi reprezentacije“.
Uz opasku da se tim dokazima zapravo ništa ne dokazuje, ukazali su na to kako prezentirane odluke predstavljaju tek planove, koji nisu potrijepljeni nikakvim dokazima niti računima.
Apsurdnim su ocijenili da se optuženom kao troškovi reprezentacije pripisuju troškovi izrade legitimacija za tužitelje Tužiteljstva BiH, te troškovi sitnog inventara i slično.
Optuženi Salihović se u tom kontekstu upitao - gdje su tu elementi krivičnog djela. Naveo je kako u ovom slučaju nema umišljaja, ni imovinske koristi, niti štete. Odnosno niti jednog elementa krivičnog djela koje mu se stavlja na teret.
Također je naveo kako Odluka bivšeg glavnog tužitelja na kojoj se optužnica tereti predstavlja pojedničani pravni akt. Tvrdi da takav akt ne može biti osnova za krivičnu odgovornost.
Salihović u tom pogledu, istovremeno, navodi kako je „optužnica protiv njega od početka montirana. Motivirana je njegovim uklanjanjem, odnosno svojevrsnim udarom na pravosuđe“.
Optuženom je na teret stavljeno da je od februara 2013. do 28. septembra 2016. godine iskoristio službeni položaj, postupao suprotno propisima i pribavio korist.
Prema tužbenim navodima, „bio je upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava reprezentacije s limitom od 20.000 KM godišnje, ali je svjesno postupao drugačije“.
Nastavak izvođenja materijalnih dokaza u ovom predmetu zakazan je za 19. januar.
